Otvaranje gospodarstva trenutak je koji čeka cijela Hrvatska, međutim poduzetnici se susreću s mnogim pitanjima na koja još nemaju odgovor. Jedno od glavnih pitanja je isplati li se uopće vraćanje na staro s mjerama koje se moraju poštovati u ''novom normalnom'' vremenu.
Kada je svijet i Hrvatsku zadesila pandemija koronavirusa, mjere za spas domaćeg gospodarstva donijele su se u kratkom roku.
U prvom setu mjera 3250 kuna neto za zaposlenike zaposlene u tvrtkama pogođenim koronavirusom, pa zatim u drugom setu mjera 4000 kuna neto i oslobođenje od plaćanja doprinosa i poreza. Za zadržavanje likvidnosti privatnog sektora i radnih mjesta zalagala se i Hrvatska gospodarska komora (HGK).
''Uvaženi su i zahtjevi naših Udruženja putničkih agencija (suspenzija prava povrata od 14 na 180 dana i izdavanje vaučera), računovođa (odgoda roka predaje financijskih izvještaja) i cestovnog teretnog prijevoza, za koje su mnogi zahtjevi uvaženi već i prije drugoga kruga mjera'', kaže Luka Burilović, predsjednik HGK-a.
U najtežem razdoblju, koje je sada, svi se nadaju, iza nas, neki su ipak pronašli načine kako očuvati poslovanje i nastaviti s radom. Primjer tvrtke koja je preorijentirala proizvodnju na asortiman za kojim je porasla potražnja u krizi je AD Plastik, koji je počeo proizvoditi zaštitne vizire za zdravstvo, Sladorana Županja vratila se proizvodnji alkohola za dezinfekciju, stotine manjih tvrtki i obrta okrenuli su se izradi zaštitnih maski i opreme.
''Većina se snažnije orijentirala na online prodaju i dostavu kako bi ublažila udar krize. Uglavnom, gospodarstvo se prilagođava i snalazi kako zna i umije. Pokazali smo se dosta fleksibilnima i to je ono što raduje u ovoj situaciji'', ističe Burilović.
Online prodaja i dostava zaživjela je i u sektoru za koji to prije koronakrize gotovo ne bismo mogli ni zamisliti. I to onom poljoprivrednom. OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke iz cijele Hrvatske organizirali su se i najčešće putem Facebook grupa uspjeli doći do svojih starih, ali i novih kupaca. Velik broj potrošača dobro se potrudio kako bi na online platformama stupio u kontakt sa svojim prodavačima s kvartovske tržnice. I u tome su uspjeli. Zanimljivo je promatrati kako se neke promjene nabolje mogu dogoditi preko noći i kako mogu polučiti zanimljive rezultate.
Iz komentara u različitim grupama bilo je vidljivo kako je ovakav način poslovanja dobrodošao i onima koji su voće i povrće do tog trenutka kupovali u supermarketima i bilo bi dobro kada bi se trend kupovanja domaćeg nastavio. Tako su se novi kupci raspitivali i o vjerodostojnosti prodavača, odnosno tražili su potvrdu da je riječ o registriranim proizvođačima i nabavljačima. U tome je pomogao i Katalog hrvatskih proizvoda, čiju evidenciju već nekoliko godina vodi HGK i kojemu je cilj povezivanje potrošača s kvalitetnim hrvatskim proizvodima. Iz ove situacije, koja je srećom trajala kratko, jasno je da velik broj hrvatskih poduzetnika zna i može, i u znatno otežanim uvjetima, svojim radom doprijeti do krajnjih korisnika te nastaviti svoje poslovanje. Mogu li tako hrvatski poduzetnici uspijevati i na inozemnom tržištu?
Izvoz za vrijeme i nakon koronakrize
Tvrtka Vuplast u vrijeme koronakrize izvezla je desetke tisuća svojih vreća za pranje kontaminirane odjeće. HGK ih je povezao s potencijalnim poslovnim partnerima za tržišta za koja su inicijalno bila zainteresirana pa su preko partnerskih institucija tražili izravan kontakt s potencijalnim korisnicima (bolnice, starački domovi, zdravstvene ustanove) i informirali ih o inovativnom proizvodu. U slučaju tvrtke Končar – Energetski transformatori HGK je riješio papirologiju koja im je stopirala izvoz u Irak.
''Pomagali smo Labudu, Saponiji, Čateksu, Naftalini, HEP-u, Altprou, Belabitu… stotinama malih i manje poznatih tvrtki koje su nam sve jednako važne za jačanje izvoza. Izlazak na strana tržišta veoma je zahtjevan i traži mnogo pripreme terena prije nego što se konkretan posao realizira. Treba istražiti tržišta i vidjeti postoji li potražnja za onim što proizvodite, onda treba ispitati uvjete rada i propise u državama u koje namjeravati izvoziti, zatim morate pronaći adekvatne partnere preko kojih ćete plasirati svoj asortiman…
Sve je to vrlo zahtjevno i jako opterećuje tvrtke koje se i dalje moraju baviti svojim svakodnevnim poslovanjem. Zato HGK nastoji maksimalno olakšati te procese kroz svoje službe i predstavništva u inozemstvu. Vodimo tvrtke i na sajmove na kojima mogu iz prve ruke prezentirati svoju ponudu i upoznati potencijalne suradnike, na poslovnim forumima predstavljamo im specifičnosti nekih tržišta i potičemo uspostavljanje konkretnih odnosa. Jačanje hrvatskog izvoza jedan je od temeljnih postulata našeg rada i na tome ćemo nastaviti neumorno raditi i kad se granice otvore nakon koronavirusa'', poručili su iz HGK-a.
Što slijedi hrvatskom gospodarstvu?
Sigurno je da će ova kriza ostaviti negativan utjecaj, no u kojoj točno mjeri, teško je procijeniti. Svjetska banka i MFF predviđaju pad BDP-a od 7 do 10 posto, a s tim se brojkama slaže i ministar financija. Predsjednik HGK-a ipak je optimističan.
''Oporavak će sigurno biti težak i dugotrajan jer moramo i dalje biti jako oprezni kad je riječ o zdravstvenoj slici. Vrlo lako možemo izgubiti sve dobro što smo napravili u zaštiti građana ako prerano relaksiramo mjere. Dug je put pred nama, ali nadam se da smo izvukli pouke iz prošle krize i da oporavak neće trajati osam godina, već mnogo, mnogo kraće.''
Važno je ići korak po korak. Sada je pred hrvatskim poduzetnicima golem zadatak – uskladiti poslovanje s ekonomskim ciljevima i epidemiološkim mjerama. Hrvatska gospodarska komora šalje jasnu poruku: ''Izbjeći komplicirane mjere koje zahtijevaju značajna financijska sredstva jer tvrtkama promet stagnira i nemaju kapitala za takve zahvate. Isto tako, pravila prema kojima će tvrtke morati raditi moraju biti jasno i nedvosmisleno propisana kako opet ne bi bilo problema s Državnim inspektoratom.''
"Prvi val preživjeli smo uz udar na gospodarstvo, no lekciju smo, nadam se, naučili. Na svima nama je pripremati se za funkcioniranje i poslovanje i u ovakvim ili sličnim uvjetima. Moramo postati još žilaviji, otporniji, a to možemo samo ako radimo zajedno i potičemo najbolje i najuspješnije kroz zakonodavstvo i stvaranje poslovnog okruženja. Na prvoj crti u zdravstvenom smislu svakako su zdravstveni djelatnici, policajci, vatrogasci, nastavnici, no u ovoj gospodarskoj bitci to su poduzetnici. Ta će bitka trajati, a mi moramo biti njihova logistika", zaključio je Burilović.