Prema izvješću HNB-a najlošije stoje nefinancijska poduzeća koja su u dugu 477,3 milijardi kuna. Financijska poduzeća duguju 18,6 milijardi dok su građani u plusu od 166,5 milijardi kuna. Iako je financijska kriza državu tresla i prošle godine, izvješće HNB-a pokazuje kako je imovina građana u odnosu na 2008. godinu porasla za 4 milijarde kuna.
Najveći dio privatne imovine otpada na gotovinu i depozite, čak 176 milijardi kuna. Građani u dionicama imaju 70 milijardi, a i u tom segmentu su brojke porasle i to za 1,5 milijardi. Imovina građana je tako i prošle godine zabilježila rast što je praktično slučaj od 2001. godine od kada HNB radi ovakva izvješća. Primjerice prije 9 godina građani su imali 110,7 milijardi kuna, a padovi su od tada zabilježeni 2002. i 2008. godine. Rekordna godina što se tiče imovine građana bila je 2007. kada smo bili u plusu od 193 milijarde kuna.
Poduzeća ne stoje dobro
Za razliku od građana, financijska i nefinancijska poduzeća su u debelom minusu. Dug nefinancijskih poduzeća u odnosu na prošlu godinu narastao je za 20 milijardi, a financijska imaju 500 milijuna kuna minusa manje nego 2008. Od svih financijskih poduzeća jedino su poslovne banke u plusu od 2,3 milijarde.
Stambene štedionice, HBOR i poslovne banke koje djeluju kao financijski posrednici su u minusu 20,6 milijardi, a brokerska društva, društva za investicijska savjetovanja, uređene burze i posrednici u osiguranju gube 1,6 milijardi kuna. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi su u plusu od 4,4 milijarde kuna.