Zatvara se financijska konstrukcija. Radovi vrijedni gotovo 230 milijuna eura kreću za nekoliko mjeseci. Zagrebačka zračna luka vrlo brzo će promijeniti izgled. 'Očekujemo potvrdu našeg dogovora, a želimo i zahvaliti Vladi na pomoći te se uvjeriti da će ova suradnja i u budućnosti biti jednako kvalitetna', kaže generalni direktor pariške zračne luke Jacques Follain.
>> VIDEO: Pogledajte kako je premijer naširoko objasnio imenovanje u Zračnoj luci Zagreb
U potrazi za kvalitetnom suradnjom s hrvatskim vlastima predstavnici su i drugih francuskih kompanija. Zanimaju ih ulaganja u razne grane gospodarstva. 'Infrastruktura, energija, poljoprivreda, komunikacije, uslužne djelatnosti, u tim sektorima želimo biti prisutni', kaže Charles Paradis, potpredsjednik francuske udruge poslodavaca MEDEF.
Koliko su Francuzi zagrizli, vidljivo je iz portfelja kompanija čiji su predstavnici danas u Zagrebu. Tu su globalno poznate investicijske banke, građevinski konzorciji, proizvođači kvasca, sigurnosne opreme, tvrtke za savjetovanje i certificiranje u zaštiti na radu. 'Želimo vidjeti jesu li Vlada i predsjednik spremni na razvijanje novih projekata, kakve se poslovne prilike otvaraju i što su hrvatski prioriteti', dodaje Charles Paradis.
Ulaskom u Europsku Uniju Hrvatskoj se otvara i mogućnost participiranja u raznim fondovima. Na godišnjoj razini radi se o cifri od milijardu eura. 'Administracija i birokracija su problem, ali u Hrvatskoj stanje nije toliko loše ako je usporedimo sa zemljama u okruženju', kaže Paradis.
Podružnice francuskih tvrtki već su prisutne na našem tržištu. Zapošljavaju oko 8.000 ljudi u bankarskom sektoru, prometnoj infrastrukturi te mehaničkoj i prehrambenoj industriji.
No, dok Francuzi dolaze i najavljuju investicije, priča s investitorom iz Turske koji je trebao kupiti Dinu na Krku završava neslavno. Vlada je odlučila cijelu priču završiti tužbom protiv Caliskana. 'Mi ćemo tražiti naknadu štete za pet milijuna eura preko potraživanja garancija i tražimo kompletnu naplatu štete, a odnosi se na obveze koje bi država, da se pokrenula proizvodnja, naplatila kroz poreze i prinose da normalno funkcionira', rekao je pomoćnik ministra financija Branko Šegon.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook