Ukupni iznos pomoći na koji će moći računati te zemlje popeo se na 50 milijardi eura. Na zadnjem summitu u prosincu, EU je također udvostručila pomoć s 12,5 na 25 milijardi eura za zemlje koje imaju poteškoće u bilanci plaćanja i sada je taj iznos ponovno udvostručen. Pomoć iz toga fonda već su koristile Mađarska i Latvija, a očekuje se da će ubrzo i Rumunjska tražiti pomoć.
Čelnici EU-a dogovorili su također da Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ponude 75 milijardi eura pozajmica te traže da se kapitalna sredstva Fonda povećaju na 500 milijardi dolara. To će stajalište zastupati na predstojećem summitu G20, skupine najrazvijenijih i zemalja u razvoju početkom travnju u Londonu. Britanski premijer Gordon Brown je rekao da će zajmovi MMF-u biti ponuđeni u izvanrednim situacijama. 'To je novac koji će biti osiguran kao pozajmica MMF-u, što će mu omogućiti da pomogne zemljama u poteškoćama', rekao je Brown.
Umjesto najavljivanja novih fiskalnih poticaja, što traže Sjedinjene Države, čelnici EU-a traže da se prvo provedu postojeće mjere iz plana za oporavak gospodarstva i da se pojača nadzor svjetskog financijskog sustava te uspostavi nova financijska arhitektura u svijetu, kako bi se uklonili uzroci sadašnje krize. Čelnici zemalja članica također su postigli dogovor o investiranju pet milijardi eura nepotrošenih sredstava iz europskog proračuna u energetske infrastukturne projekte i širokopojasni internet.