Plan se oslanja na dva uzajamno povezana elementa, s jedne strane na kratkoročne mjere za poticanje potražnje, spašavanje radnih mjesta i uspostavu povjerenja i s druge strane na 'pametne investicije' za poticanje većeg rasta u dugoročnom razdoblju.
Od 200 milijardi fiskalnih poticaja, 170 milijardi bi osigurale države članice, a preostalih 30 milijardi bilo bi iz europskog proračuna i od Europske investicijske banke.
Plan Europske komisije nije skup mjera koji mora biti primjenjen u svim državama članicama, nego paket iz kojeg zemlje članice mogu uzeti ono što odgovora stanju njihovih gospodarstava.
'Izvanredna vremena traže izvanredne mjere. Plan za oporavak može zadržati milijune radnih mjesta u kratkoročnom razdoblju. On može pretvoriti krizu u prigodu za stvaranje čistog rasta i boljih radnih mjesta u budućnosti. Pravodobni, ciljani i privremeni fiskalni poticaji pomoći će oporavku našeg gospodarstva unutar Pakta o stabilnosti i rasta', rekao je Barroso na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio plan.
'Pametne investicije u sutrašnja znanja i tehnologije ubrzat će europski put prema gospodarstvu 21. stoljeća. Ako Europa odlučno primjeni ovaj plan za oporavak, možemo se vratiti na put održivog rasta i vratiti kratkoročne pozajmice. Ne budemo li djelovali danas, prijeti nam opasnost od začaranog kruga recesije, pada kupovne moći i poreznih prihoda, rasta nezaposlenosti i sve većih proračunskih deficita', dodao je predsjednik Europske komisije.