Kritičari upozoravaju najveći dio kredita otišao je u potrošnju, a tek manji dio u razvoj. Zemlja svoje kreditne obveze uredno vraća, no uz pad kreditnog rejtinga te neizvjesnost ekonomije u sljedećim mjesecima i godinama vanjski dug mogao bi biti sve veći problem.
Padne li dodatno kreditni rejting, ministar financija imat će veliki problem. Morat će se zaduživati lihvarskim kreditima, što znači 2 do 3 godine rata, veće kamatne stope, a to je nemoguća misija uz ovakvo gospodarstvo, loš izvoz i slab priljev deviza. Prema izvješću HNB-a Hrvatska je dužna 39 milijardi eura. Kada je Sanader preuzeo mandat 2007. bili smo dužni 37 milijardi. Svaki građanin dužan je trenutno 65 000 kuna, što znači da se mjesečni dug povećao za 884 kune.
Država je kreditom od 750 milijuna eura svoje potrebe trenutno zadovoljila, no ako turistička sezona podbaci, ministar financija će opet morati u potragu za novim kreditima. No država ima najmanji udio u cjelokupnom dugovanju. Oko 4 milijarde eura. Slijede banke s 10 milijardi, ali najveći su problem poduzeća koja duguju 20 milijardi eura. Od toga su veći dio zapravo državne tvrtke koje su dobivale kredite na osnovu jamstva države.
Ne može se točno predvidjeti koliko će kriza trajati, no iduće godine će biti teže doći do novaca, kredita, i teže će se moći zaduživati. U iduće tri godine Hrvatska bi trebala vratiti 23 milijarde eura. Također je kritična 2012. budući da dolazi na naplatu ugovor Vlade i sindikata o povećanju plaća. To će biti skoro 6 milijardi eura koje će zadužiti neka druga Vlada.