'Sada ima i manje posla i straha, ljudi su preplašeni. Vjerojatno nemaju novca ili ih je strah za budućnost', tako sliku iz Zagreba komentira gospođa Katica, vlasnica Obrta za pranje perja. Ona i njezin suprug otvorili su neobičnu praonicu kada su se vratili iz Njemačke. Bila je to tada savršena prilika da pokrenu vlastiti obrt, budući da u Zagrebu tako nešto nije postojalo.
U početku je posla bilo dovoljno, a unatoč manjem interesu, Katica kaže kako još uvijek može računati na vjerne mušterije, stoga je ponovo otvorila vrata svoje radnje. Radit će, kaže, barem još godinu dana, koliko joj je ostalo do mirovine. Hoće li nakon toga njezinom ulicom zavladati potpuna pustoš, pokazat će vrijeme, jer sve je uokolo zatvoreno. Čini se kao da ona jedina u ulici radi.
Krajem prošle godine 3 i pol tisuće hrvatskih obrtnika odlučilo je da ne mogu dalje te su zatvorili vrata svojih radnji. Nije tome razlog samo kriza, već i niz drugih problema s kojima se obrtnici suočavaju.
'Naša država nema još uvijek instrument garancije naplate našeg obrtnika, kada da svoj proizvod ili uslugu, da je može i naplatiti', kaže Ivan Obad predsjednik Obrtničke komore Zagreb.
Razlog je možda u tome što su državne tvrtke poznate po korištenju usluga koje u pravilu ne plaćaju na vrijeme. Obrtnici tako i sami, s vremenom, padaju u dugove, a cijela priča tužno završava kada moraju zatvoriti vrata svoje radnje. Veliki problem zadaju i poslovni prostori. One, koji su u vlasništvu lokalne i regionalne samouprave, teško je otkupiti. S druge strane, prostore koji se mogu zakupiti, prate visoke cijene najma i komunalnih naknada. Jedina slamka spasa ostali su poticaji. Tako je u zadnjih 8 godina obrtnicima u Zagrebu dodijeljeno više od milijardu kuna poticaja.
Emisiju
možete pratiti nedjeljom u jutarnjim satima na programu Nove TV.