Jeftinija kuna značila bi skuplji život za sve, pogotovo za one koji otplaćuju kredite. 'Najveći dio kredita ili gotovo svi krediti imaju valutnu klauzulu što samo znači da vaša imovina zbog devalvacije postaje manje vrijedna, a istovremeno vama rata kredita ne postaje zbog toga manja nego postaje još veći teret za otplatu', objasnio je Luka Brkić sa Fakulteta političkih znanosti. Ako kuna oslabi za 10 posto, za upravo toliko će poskupjeti i rata kredita koja se računa u eurima. No skuplji krediti su samo dio problema koje bi stvorilo rušenje kune.
Osim što bi dodatno pojačala probleme pri otplati kredita devalvacija bi u uvozno orijentiranoj zemlji kao što je Hrvatska automatski stvorila još jednu lošu stvar - rast cijena. Padne li kuna uvoznici odmah dižu cijene, trgovci ih prate, inflatorni udar je neizbježan. Ionako skup život postao bi još skuplji. 'Ako mi pogledamo da je prosječna plaća na razini godine iznosi 60-ak tisuća kuna u Zagrebu možda sedamdesetak u svakom slučaju bi se na tome izgubilo u kupovnoj moći te iste plaće negdje oko 6 ili 7.000 kuna', rekao je Krešimir Sever iz NHS. Slabija kuna odgovarala bi jedino izvoznicima, ali poticanje izvoza na taj način i to u sred krize bila bi prava katastrofa za građane.