Prema procjenama Europske središnje banke ECB iz Frankfurta, prosječan hrvatski građanin prošle je godine u džepu imao 512 eura u gotovini, što je najveći prosječni iznos gotovine u eurima među tranzicijskim zemljama.
Kako bi provjerili točnost tih procjena Hrvatska je u srpnju provela istraživanje u kojem su pitali građane imaju li nešto novca u stranoj valuti.
Građani koji nemaju gotovine u stranoj valuti najzastupljeniji su u Lici, Kordunu, Banovini, Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, gdje je takvih od 70 do 77 posto. Među građanima koji nemaju stranog novca u gotovini uglavnom su građani stariji od 55 godina.
Građani koji imaju nešto novca u eurima ponajprije su u Dalmaciji, Zagrebu te Istri s Primorjem, nešto više je muškaraca, kao i osoba između 25 i 54 godine starosti. Uz to posjedovanje eura u gotovini raste u skladu sa školskom spremom.
Oko 13 posto građana smatra kako će Hrvatska u najkraćem roku prijeći na euro, njih 32 posto smatra da će do toga vjerojatno doći. Oko 30 posto građana nije sigurno je li to uopće moguće, a 17 posto ih smatra kako do toga sigurno neće doći.
Čak 40 posto građana smatra kako Hrvatska nije spremna za prelazak na euro, dok ih 35 posto smatra kako euro treba uvesti tek nakon stabilizacije gospodarstva.
Samo 18 posto građana Hrvatske smatra da bi euro trebali što prije prihvatiti. Među takvima je najviše građana Zagreba i Dalmacije.