U HNS-u predviđaju za iduću godinu daljnji pad bruto društvenog proizvoda za pet do šest posto čime će Hrvatska i dalje biti zemlja bez gospodarskog rasta i sa državnim proračunom 20 posto većim od stvarnim mogućnosti. Iznosi subvencija ostaju isti, za jedan posto su povećana sredstva za plaće, a pet milijardi kuna namijenjeno je HDZ-ovim, HSS-ovim i HSLS-ovim političkim prijateljima, kazao je Čačić. No, u proračunu zato nigdje nije predviđeno 8 milijardi kuna za brodogradnju pa će, u slučaju da privatizacija brodogradilišta ne uspije što je realno za očekivati, pasti koncepcija cijelog proračuna.
Za propast privatizacije brodogradilišta Čačić smatra odgovornim potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je, kako tvrdi, na natječaju lažirao podatke o stanju u brodogradilištima kao što prethodno nije vidio pljačku u Hrvatskom fondu za privatizaciju, događaje u Podravki i koji je potpisao ugovore za Inu o kojima, kaže Čačić, ni premijerka ne zna ništa. Stoga pita je li takva nesposobnost namjerno odrađeni ‘deal’ s kupcima da bi država kasnije plaćala štetu zbog lažiranja podataka, na što je u prošloj godini otišlo 220 milijuna kuna. Predstavnici HNS-a jučer su razgovarali s čelništvom HUP-a o gospodarskoj krizi i izlasku iz nje te se složili da je trenutno nužno hitno rješavanje nelikvidnost te formiranje posebnog fonda koji bi u idućoj godini sa dvije milijarde kuna podupro opstanak 200-tinjak srednjim tvrtki koje zapošljavaju između 100 i 500 radnika, kazao je Čačić.
Ističe kako su razgovarali s HUP-om, a ne sa HGK-om jer ta ustanova nije ključni čimbenik već parazit hrvatskog gospodarstva u koji je bačeno 300 milijuna kuna. Ističe kako su poruke koje stižu iz HGK na granici groteske, jer se povlače paralele s stanjem u gospodarstvu od prije 50 godina umjesto da se traže najbolja rješenja za sadašnju situaciju. Gospodarski strateg HNS-a Dragan Kovačević istaknuo je kako je zbog velikih poreznih opterećenja plaća, Hrvatska na dnu ljestvice zemalja interesantnih za investicije, a pretekle su je i sve zemlje u regiji. ‘Hrvatska ekonomija se po privatizacijskom modelu i rješenjima vratila na razinu polovice 90-ih godina, a hrvatski građani ponovno počinju ići kupovati namirnice u susjedne zemlje’, rekao je Kovačević. (Hina)