Financijskim stratezima na Markovu trgu poručuju: oživite gospodarstvo pa će i kamate biti niže! Kamate na kredite narasle su oko 1,6 posto u protekle dvije godine. Visina kamate u velikoj mjeri ovisi o riziku za ulaganja, a rizik ovisi o stabilnosti zemlje i proračuna. Drugim riječima, i Vlada je suodgovorna za rast kamata, a ulagati u stabilnu zemlju žele i domaći i strani investitori.
'Ako Vlada vodi odgovornu politiku, i fiskalnu i gospodarsku, strani investitori i agencije će je percipirati kao odgovornu Vladu i past će premija na rizik zemlje', ističe Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. U Banskim dvorima danas o tome ni riječi. Iako je brzo povise, čini se kako banke mnogo sporije odlučuju smanjiti kamatnu stopu. Ipak, blagi pad bilježe stambeni krediti. 4,3 milijarde kuna inkasirale su banke u kriznoj 2009. godini. Unatoč golemoj zaradi, manje su zaradile na kamatama, kaže Bohaček.
'Više su plaćale za kamate nego što su povećale kamate, to dokazuje jednu stvar da banke ne da nisu prebacile na svoje klijente povećanje kamata nego su dio toga apsorbirale kroz veću učinkovitost, i banke su smanjivale i otpuštale ljude', objašnjava Bohaček. Dok čekamo Vladin odgovor na strelicu iz bankarskih krugova, dobra je vijest da analitičari najavljuju daljnji, ali spor pad kamata.