'Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je situacija lošija, međutim još uvijek je naplata kod nas, možemo reći, relativno dobra, prije je bila puno bolja nego za ostale zemlje u okruženju, sad se kod nas pogoršalo, ali se pogoršalo i u svim zemljama u okruženju zbog krize', pojašnjava Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka. Iako Bohaček ističe kako banke ovoga trenutka mogu podnijeti i dodatno pogoršanje u naplati kredita, nada se kako do toga neće doći. No unatoč tome, statistički podaci o broju zaplijenjenih nekretnina u prva tri mjeseca ove godine pokazuju da razloga za zabrinutost itekako ima.
'Vidimo da je već u 2009 godini bilo 220 dražbi nad stanovima i 1060 dražbi nad kućama, a ove godine, u prva tri mjeseca i sad što ide malo dio četvrtog mjeseca, već imamo 117 dražbi nad stanovima i 489 dražbi nad kućama', ističe Lidija Švaljek iz Hrvatske gospodarske komore. Samo početkom ove godine, ovrhe nad kućama i stanovima u Hrvatskoj opasno su se približile broju ovrha iz 2008. Najviše nekretnina zaplijenjeno je u Bjelovarsko bilogorskoj i Vukovarsko srijemskoj županiji. 'Međutim, sada u zadnjih možda par mjeseci, osjeća se i novi trend, najčešće pod ovrhe počinju potpadati apartmani na moru, recimo mali stanovi i kuće za odmor', dodaje Švaljek.
Na meti ovrha našle su se i nekretnine u Istri. Što se cijena na dražbi tiče, zanimljivo je da se najjeftiniji stan prodaje u Opatiji, baš kao najskuplji. A tko su vjerovnici? Više od 50 posto njih čine financijske institucije poput kreditnih zadruga ili osiguravajućih društava. Tek 20-ak posto dražbi pokrenuto je u ime banaka. 'Banci je uvijek u interesu naći rješenje izvan pljenidbe, jer banka se vrlo rijetko, praktički nikada, ne uspije u potpunosti naplatiti jer uz troškove, gubitak vremena i sve ostalo, čak i kada može nominalni iznos koji je dužnik dužan naplatiti, opet banka ima i dodatne troškove', kaže Bohaček.
Ovrhu nad nekretninom provodi općinski ili trgovački sud, na temelju vjerodostojnih isprava. Vrijednost nekretnine procjenjuje sudac a na prvoj dražbi njezina cijena ne smije biti manja od dvije trećine procijenjene vrijednosti. No čak i ako se nekretnina proda novom kupcu, obveze bivšeg vlasnika ne prestaju. Naime, vjerovnik ima pravo predložiti novi postupak ovrhe, ako dug nije uspio namiriti u cijelosti. Alarmantan podatak pogotovo kada se zna da većinu dužnika čine fizičke osobe, od kojih su neki možda ostali i bez posla. 'Kako je kriza počela, tako je i određeni broj ljudi ostao bez posla, ili su plaće neredovite, ili prevelika kreditna zaduženost isto tako. Kad se ne gleda samo nekretnine nego i pokretnine tu se onda vidi da se plijene i automobili da se plijene određena plovila, ili čak nažalost i strojevi, ili dijelovi obrta, malih pogona i slično', zaključuje Švaljek.
Prema trenutnim procjenama u Hrvatskoj čak 200 tisuća građana otplaćuje mjesečnu ratu za kuću ili stan. Njih 10 posto već sada ima problema s otplatom tih kredita a broj ovrha raste. Stoga, ako niste sigurni da možete bez poteškoća nastaviti otplatu, otiđite u banku ili koju drugu instituciju te na vrijeme skrenite pažnju na svoj problem. Time povećavate i mogućnost da će vam potencijalni vjerovnik izaći u susret, a svaki scenarij je bolji od onoga da ostanete bez jedinog krova nad glavom.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.