Po podacima kvartalne analize trendova u hrvatskom bankarstvu koju je objavio HUB Hrvatska više nije među EU zemljama koje bilježe značajan kreditni pad.
"Transakcijski podaci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podaci o novoodobrenim kreditima ukazuju na stabilan rast kredita poduzećima. Prema usporedivim podacima Europske središnje banke, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad", naglašavaju analitičari HUB-a.
Po podacima HUB-a, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila se kretati oko 4 posto. U EU Bugarska, Litva i Mađarska imaju veće ili jednake kamatne stope kao Hrvatska, dok su u drugim državama niže. Kamatne stope na potrošačke kredite i dalje su među nižima u Uniji, dok se kamatne stope na okvirne kredite kreću približno između gornjeg i donjeg ruba intervala kamatnih stopa u euro području. Kod dugoročnih kredita trgovačkim društvima i dalje je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa, navode u HUB-u.
Ističu i kako banke u Hrvatskoj imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja.
"Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju. Računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto i također se nalazi na povijesnom maksimumu, pokazuje istu stabilnu situaciju. Ovo su važni podaci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za dodatnim rezerviranjima loših plasmana", naglašavaju u HUB-u.
Bankama dobit pala za 65 posto
Napominju i da je znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani dovelo do pada kvartalne bruto dobiti bankarskog sustava za oko 60 posto. Unatoč tome, poslovni rezultat je i dalje pozitivan.
Prema podacima Hrvatske narodne banke objavljenim krajem kolovoza, banke u Hrvatskoj su u prvom su polugodištu ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je gotovo 65 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Prirast novih zdravih kredita, prodaje portfelja i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak Agrokora i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete.
Omjer loših kredita smanjen je s 13,9 posto potkraj prvog na 13,2 posto potkraj drugog tromjesečja 2017. Stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti smanjena je sa 64,2 posto na 60,5 posto od prvog do drugog tromjesečja. No, 60,5 posto pokrića još je uvijek više nego u istom tromjesečju 2016., kažu u HUB-u.
"Podaci o kretanju loših kredita, u sprezi s vrlo visokom adekvatnošću kapitala i oporavkom kreditiranja, pokazuju trajnu sposobnost zadovoljavanja potražnje za kreditima, iako se Hrvatska u međunarodnim usporedbama pozicionira veoma visoko prema omjeru loših kredita, između Bugarske i Irske. Tako visok omjer povezan je s problemom naslijeđa - slabošću institucija koje uređuju postupke naplate i rješavanje problema prezaduženih trgovačkih društava te nerazvijenim tržištem kapitala. Rizici povezani s time i dalje priječe brži rast", naglašava u zaključcima analize direktor HUB-a Zdenko Adrović.