Račun bez krčmara ili proračun bez brodogradnje? Škverovi bi državu u slučaju da ni u drugom krugu ne nađu kupca mogli stajati 10 milijardi kuna. To je novac banaka utučen u brodogradilišta za koji je država jamčila i banke mogu tražiti da im se on vrati iz proračuna. No tih 10 milijardi za sanaciju dugova škverova u proračunu nema. 'One mogu u svakom trenutku doći na naplatu računalo se da će se brodogradnja riješiti do kraja ove godine i onda nije trebalo tih deset milijardi, a sada je to trošak tzv. off balance sheet i on bi za toliko mogao povećati deficit', rekao je prof. Ante Babić, makroaekonomist.
>> 'Iskreno smo ušli u privatizaciju brodogradilišta'
Kupci su ljetos odustali od škverova jer nisu htjeli preuzeti tuđe dugove. Država pak nema takav privilegij. Ono što je jamčila mora platiti. Spasiti je može samo jak kupac koji će dio jamstva preuzeti na sebe. No za sada to nijedan nije htio pa je nejasno zašto bi i u drugom krugu, čak i uz povoljnije uvjete, bilo drugačije. No Vlada očigledno očekuje uspjeh drugog kruga jer je u novom proračunu za škverove predvidjela tek sto milijuna kuna. 'Sto milijuna sigurno nije dovoljno u svakom slučaju brodogradnja godišnje košta Hrvatsku negdje oko milijardu kuna to mi platili ili ne platili to uvijek dođe poreznim obveznicima na naplatu', kazao je Ljubo Jurčić.
No ne samo da će u slučaju kraha privatizacije i stečaja brodogradilišta država morati platiti milijarde jamstava ona će također ostati i bez dobrog dijela prihoda. Škverovi su naime unatoč gubicima jedan od glavnih punjača proračuna pa bi njihova propast Šukera stavila na teške muke. 'Naša su sve brodogradilišta uključujući Uljanik, kad bi se normalno vodila, već u stečaju godinama jer im gubitak prelazi i kapital i vrijednost ukupne aktive', objasnio je Babić. Dio dugova škverova država će sigurno morati platiti. S bankama će valjda dogovoriti reprogram otplate, a to samo znači da ćemo svi mi još godinama plaćati promašenu industrijsku politiku nekoliko hrvatskih Vlada.