Galerija
"Moje dijete neće ni primirisati povrće."
Rečenica je to koju roditelji izgovaraju gotovo svakodnevno; za stolom, u vrtiću, u školi ili u razgovoru s pedijatrima i nutricionistima. Dok većina djece bez problema posegne za grickalicama ili slatkišima, brokula, varivo ili salata često završavaju netaknuti na tanjuru.
No stručnjaci kažu da problem nije samo u okusu. Prehrambene navike stvaraju se puno ranije i puno dublje nego što mislimo, a dobra je vijest da ih možemo graditi bez prisile, ucjena i svakodnevnih pregovora oko hrane.
Djeca su "programirana" da vole slatko
Psihologinja Martina Jurmanović objašnjava kako je dječja privlačnost prema slatkome zapravo potpuno prirodna.
"Slatko voće i slatke bobice bili su jestivi, a gorke su bobice često bile otrovne, pa su ljudi češće birali slatku hranu. Taj osjećaj ugode koji dobivamo od slatkoga dovodi do toga da češće biramo takvu hranu", pojašnjava.
Sličnu stvar primjećuje i nutricionistica Martina Dadić, koja u radu s roditeljima najčešće čuje upravo isti problem – dijete odbija povrće.
"Prehrambene navike uvjetovane su dostupnošću i izloženošću nekoj namirnici. Ako je dijete često izloženo slatkoj hrani, naravno da će mu taj slatki okus biti draži od okusa brokule ili cvjetače", kaže.
Drugim riječima, djeca ne razvijaju ukus preko noći. Hrana koju najčešće viđaju i jedu postaje im poznata, sigurna i prihvatljiva.
Zašto roditelji često prerano odustanu?
Mnogi roditelji nakon nekoliko odbijanja zaključe da njihovo dijete "jednostavno ne voli" određenu hranu. No stručnjaci upozoravaju da je upravo ponavljanje ključno.
"Potrebno je da dijete proba namirnicu više puta. To se naziva efekt ponavljajuće izloženosti", objašnjava nutricionistica Dadić.
To znači da dijete možda neće prihvatiti novu namirnicu prvi, drugi, pa čak ni deseti put. Ipak, kontinuirano izlaganje stvara osjećaj poznatosti i smanjuje otpor.
Psihologinja Jurmanović upozorava da je važno ne stvarati stres oko hrane.
"Forsiranje je kontraproduktivno: 'Baš moraš pojesti.' To može izazvati otpor prema toj hrani."
Umjesto prisile, preporučuje smiren pristup i dosljednost. Ako dijete odbije hranu, ne treba odmah nuditi zamjensku opciju poput grickalica ili slatkiša.
Djeca najviše uče gledajući druge
Jedan od najvažnijih faktora u stvaranju prehrambenih navika nije ni recept ni zabrana, nego primjer.
"Djeca najviše uče promatranjem i ponavljanjem. Uče po modelu", kaže psihologinja Jurmanović.
To znači da roditeljske navike imaju ogroman utjecaj. Ako dijete svakodnevno vidi odrasle kako jedu voće, povrće i redovite obroke, veća je šansa da će i samo razviti takav odnos prema hrani.
No važnu ulogu imaju i vršnjaci.
"Kad vide da njihovi vršnjaci konzumiraju te namirnice, naravno da dolazi taj dio: 'Pa probat ću i ja'", dodaje.
Upravo zato školsko okruženje može imati velik utjecaj na prehrambene navike djece.
Zašto je dostupnost zdrave hrane važnija nego što mislimo?
Koliko je djeci važno da im zdrava hrana bude lako dostupna, svakodnevno vide i u zagrebačkoj Osnovnoj školi Kajzerica.
Ravnatelj Mario Bošković objašnjava kako učenici svakodnevno imaju dostupno svježe voće tijekom užine.
"U našoj su blagovaonici svaki dan postavljene posude s voćem koje djeca imaju na raspolaganju nakon redovite užine. Ustaju i uzimaju voćku po želji."
Dodaje i da učenici voće redovito pojedu do kraja dana, što im je najbolji pokazatelj koliko takve navike mogu postati dio svakodnevice.
Osim voća, u školi koriste i povrće za pripremu salata i variva, a posebno ističu tzv. zdravi ponedjeljak, kada su kuhana jela redovito na meniju.
Male promjene koje roditelji mogu uvesti već danas
Stručnjaci se slažu da prehrana ne mora biti savršena da bi bila kvalitetna. Važnije je da zdrave navike budu održive.
Nutricionistica Dadić predlaže jednostavne promjene koje svaka obitelj može uvesti bez velikog stresa:
- zdjela svježeg voća uvijek na stolu
- salata ili kuhano povrće uz glavni obrok
- zdraviji oblici fast fooda kod kuće
- uključivanje djece u kupovinu i pripremu hrane
- zajednički obroci bez pritiska i prisile.
"Prehrana ne mora biti savršena, već održiva kako bi se te navike akumulirale tijekom vremena", kaže.
Kada zdrava hrana postane "normalna"?
Djeca velik dio dana provode u školi, zbog čega upravo školsko okruženje može igrati veliku ulogu u stvaranju zdravijih navika.
Zahvaljujući inicijativi "Kaufland škola voća i povrća" škole diljem Hrvatske imaju priliku tijekom cijele školske godine dobivati besplatno svježe voće i povrće za svoje učenike.
Cilj inicijative nije samo osigurati dostupnost kvalitetnih namirnica nego i pomoći djeci da zdrave izbore počnu doživljavati kao nešto svakodnevno i normalno.
"Podržavam Kauflandovu inicijativu jer djeca velik dio dana provode u školi, tako da je jako bitno da im je dostupno svježe voće i povrće", kaže nutricionistica Martina Dadić.
Dodaje i da takvo okruženje može smanjiti osjećaj nelagode kod djece:
"Na taj se način unos voća normalizira i onda im nije neugodno ispred vršnjaka jesti svježu voćku."
Kako roditelji mogu podržati svoju školu?
Od 13. do 26. svibnja kupci u Kauflandovoj aplikaciji mogu glasati za škole uključene u natjecanje "Kaufland škola voća i povrća".
Svaki dan moguće je aktivirati kupon vrijedan 10 bodova i tako podržati školu, koja može osvojiti donacije svježeg voća i povrća tijekom cijele školske godine.
Partnerska škola svake trgovine Kaufland postaje ona koja prikupi najveći broj glasova među prijavljenim školama.
Jer zdrave prehrambene navike ne nastaju preko noći, nego iz malih, svakodnevnih izbora koje djeca gledaju, ponavljaju i usvajaju još od najranije dobi.