Upravo zato, EU institucije upozoravaju građane na pojačane aktivnosti aktera unutar i izvan EU-a koji nastoje ugroziti integritet izbornog postupka, povjerenje u demokratske procese u cjelini te poticati podjele i polarizaciju u našim društvima. Prema istraživanju Eurobarometra, 81 % građana EU-a slaže se da lažne vijesti ili informacije, kao i one koje pogrešno prikazuju stvarnost, predstavljaju problem za demokraciju.
Institucije, tijela, predstavnici civilnog društva i provjeravatelji činjenica - kao što su Europski opservatorij za digitalne medije, Europska mreža standarda za provjeru činjenica i EUvsDisinfo - posljednjih su mjeseci razotkrili brojne pokušaje obmanjivanja glasača manipuliranim informacijama. Akteri u području dezinformiranja progurali su pogrešne informacije o tome kako glasati, odgovarali građane od odlaska na birališta ili nastojali dovesti do podjela i polarizacije prije glasanja pogrešnim tumačenjem ključnih ili kontroverznih tema. Ponekad se ti pokušaji obmanjivanja sastoje od preplavljivanja javnog prostora obiljem lažnih i obmanjujućih informacija, a sve s ciljem preusmjeravanja javne rasprave u pogrešan smjer. Često su vodeći političari mete kampanja manipulacije informacijama ili pak javne politike, poput zelenog plana, odluka vezanih uz migracije ili uz potporu Ukrajini.
Akteri u području dezinformiranja također su se koristili mrežama lažnih računa te lažnim ili ukradenim identitetom medijskih kuća. Nedavna otkrića Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) i nacionalnih tijela država članica EU-a uključuju operacije Lažna fasada, Portal Kombat i Dvojnici. Nedavno je istraživačko izvješće pod nazivom "Operation Overload" finske softverske tvrtke Check First dokumentiralo kako je sa sumnjivih računa kontaktirano više od 800 provjeravatelja činjenica i medija u više od 75 zemalja - kako bi ih se preopteretilo lažnim informacijama, iscrpilo njihove resurse i pokušalo uvjeriti da dalje šire ove lažne narative dok se trude da ih razotkriju javnosti.
Pojačani napori EU-a
EU promiče razne aktivnosti, uključujući kampanje za podizanje svijesti i inicijative za veću medijsku pismenost, kako bi se povećala otpornost društva na dezinformacije i manipulacije informacijama.
U posljednjem je mandatu usvojen čitav niz važnih zakona, od Akta o digitalnim uslugama, o umjetnoj inteligenciji, o političkom oglašavanju. Aktom o digitalnim uslugama od platformi se zahtijeva da procijene i ublaže rizike povezane sa zaštitom izbornih postupaka, odnosno da reagiraju na dezinformacije i na sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom. Europska komisija posebno nadzire takozvane „vrlo velike internetske platforme”(tj. one koje dopiru do najmanje 45 milijuna korisnika u EU-u ili 10 % stanovništva EU-a). Već je pokrenula postupak protiv platformi X i Meta, za Instagram i za Facebook, zbog sumnji u kršenje EU pravila povezanih s integritetom izbora.