Dok statistika govori jedno, a ljudi na svojoj koži osjećaju drugo, grad neće biti siguran, ustvrdio je sociolog Renato Matić.
On smatra da je društvo nesigurno dok mladi ljudi razmišljaju o kriminalu kao alternativnom putu i devijantnim oblicima ponašanja kao isplativima. Također, bez obzira koliko obitelj i neposredna okolina utječu na ponašanje pojedinca, Matić najodgovornijima smatra nositelje moći, odnosno zakonodavca.
Zamjenik načelnika zagrebačke policije Mihael Varga rekao je da je posljednjih godina broj razbojstava u padu, dok policija istodobno sve učinkovitije rješava takva nedjela. Po njegovim riječima, razbojstva uglavnom čine mlađe osobe sklone ili ovisne o drogama.
Drugi trend koji utječe na sigurnost su provale u stanove koje, kaže Varga, najčešće čine "profesionalci".
Donji grad, Trešnjevka, Črnomerac i dio Maksimira najopasnije su gradske četvrti. Riječ je o područjima koja su najčešće na meti razbojnika i provalnika te kršitelja javnog reda i mira.
Zagreb se svakodnevno širi, niču nove četvrti, a policija muku muči s nedostatkom ljudi, upozorio je Varga, dodavši da im prema ustroju iz 2000. nedostaje 750 policajaca.
Kazao je da je u 2007. zabilježeno 22.000 kaznenih djela, a da se u ovoj godini ta brojka planira smanjiti na 18.000.
Predsjednik Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti Alen Ostojić rekao je kako statistika dokazuje da uvođenje kvalitetnije ulične rasvjete smanjuje kriminalne radnje za 20 posto, te da svaki građanin može pridonjeti sigurnosti doma i susjedstva alarmom, upaljenim svjetlima i, primjerice, dodatnim bravama.
Zaključeno je da je unatoč brojnim kriminalnim djelima u posljednje vrijeme Zagreb ipak dovoljno siguran, ali i da postoji značajan prostor za povećanjem opće sigurnosti građana.