Bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić podnio je ostavku na dužnost prvog čovjeka DORH-a 19. veljače 2020. godine nakon što se otkrilo da je član masonske lože, a potom je njegova nasljednica Zlata Hrvoj Šipek, kojoj je u međuvremenu bio zamjenik, zatražila pokretanje stegovnog postupka i privremeno udaljenje s dužnosti.
Vrhovni sud je u srijedu izvijestio da je postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Odbio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske protiv prvostupanjskog rješenja Državnoodvjetničkog vijeća.
Riječ je o odluci koju je Državnoodvjetničko vijeće donijelo nakon što je Vrhovni sud u dva navrata ukinuo prijašnje odluke. Prvostupanjskim rješenjem produljeno je privremeno udaljenje od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice na rok od daljnja tri mjeseca.
Državnoodvjetničko vijeće, postupajući u povodu zahtjeva glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, odlučilo je 13. travnja 2021. privremeno udaljiti od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice na rok od tri mjeseca. Vijeće je 28. travnja 2021. donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv zamjenika glavne državne odvjetnice. Stegovni je postupak u tijeku.
Vrhovni sud smatra da je ova odluka Državnoodvjetničkog vijeća pravilno obrazložena. Zakon propisuje da zamjenik može biti privremeno udaljen od obavljanja dužnosti, ali to ujedno znači da to toga i ne mora doći.
Međutim, do privremenog udaljenja će doći ako doista za vrijeme trajanja stegovnog postupka nije moguće redovno obavljanje dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice, uz ispunjenje ostalih uvjeta (predložena kazna razrješenja u stegovnom postupku i prijedlog za privremeno udaljenje). Te pretpostavke su ispunjene.
U odluci Državnoodvjetničkog vijeća su izneseni razlozi razmjernosti i opravdanosti privremenog udaljenja zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske. Izneseni razlozi se mogu sažeti kao ''neprimjeren vanjski utjecaj'' i ''permanentno stanje potencijalnog sukoba interesa''.
Stegovni postupak se vodi zbog ponašanja (članstva u jednoj udruzi) koje je, navodno, suprotno temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika čime je, navodno, nanesena šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti.
Vrhovni sud je ocijenio da je odluka Državnoodvjetničkog vijeća zasnovana na zakonom propisanim pretpostavkama za ovu mjeru i ovaj stadij postupka. Međutim, ona nije i ne može biti temelj za konačnu odluku o stegovnoj odgovornosti. Uostalom, i u odluci je jasno istaknuto da ponašanje zbog kojeg se vodi stegovni postupak ''ujedno ne mora biti stegovno djelo'' jer o tome tek treba donijeti odluku.
Naime, odluka o stegovnoj odgovornosti mora biti zasnovana na bitno strožim pretpostavkama. Mora biti zasnovana na izvedenim dokazima u kontradiktornom postupku te na čvrstom zbiru pravilno i potpuno utvrđenih činjenica. To sve mora biti u suglasju s domaćim propisima i utvrđenim standardima međunarodnog prava, zaključuje se u priopćenju Vrhovnog suda.