Uskok je podigao optužnicu protiv stečajnog upravitelja Pere Hrkaća (1957.) i trgovačke sutkinje Vesne Malenice koje tereti da su s četvero suradnika stečajnim dužnicima prouzrokovali štetu od preko 45 milijuna kuna i pritom nezakonito 'zaradili' gotovo 13 milijuna kuna.
Osim Hrkaća i Malenice u optužnici za zločinačko udruživanje zbog gospodarskih kaznenih djela našla se i Hrkaćeva suradnica Tatjana Kušec te poduzetnici Miroslav Mitak, Milan Lučić i Josip Debić.
U optužnici podignutoj pred zagrebačkim Županijskim sudom tereti se i jedna tvrtka, izvijestio je u utorak Uskok ne navodeći imena optuženih.
Uskok tvrdi da je Hrkać, od 29. kolovoza 2008. do 15. studenoga 2017. u Zagrebu i Makarskoj, kao stečajni upravitelj više tvrtki te direktor tvrtke čiji je osnivač jedno od poduzeća u stečaju, povezao sutkinju zagrebačkog Trgovačkog suda Malenicu, svoju poslovnu tajnicu i stručnu suradnicu Kušec, Mitka kao stvarnog voditelja optužene tvrtke i još dva poduzeća te Lučića kao direktora dvije tvrtke i stvarnog voditelja poslovanja pet trgovačkih društava.
Prisvajali novac i imovinu stečajnih dužnika
Cilj im je navodno bila nezakonita zarada korištenjem imovine stečajnih dužnika za financiranje poslovanja tvrtki povezanih s njima kao i za "podmirenje njihovih privatnih potreba i s njima interesno povezanih osoba".
U cilju realizacije plana Hrkać je suprotno svojim dužnostima, bez znanja i odobrenja vjerovnika, kontinuirano teretio imovinu stečajnih dužnika isplatama pozajmica za realizaciju projekata sa svojim suoptuženicima. Tvrtkama u stečaju Hrlač je navodno štetio i prijenosima imovine u svoju i korist svojih suoptuženika te isplatama za zakup poslovnog prostora čiji je vlasnik.
Optužnicom se Malenicu tereti da je kao sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu, zadužena za stečajne predmete, imenovala Hrkaća stečajnim upraviteljem znajući da ovlasti "neće izvršavati isključivo radi ostvarenja cilja stečajnog postupka", već realizacije kriminalnog plana.
Malenica sprječavala preispitivanje izvješća
Pritom je kao stečajna sutkinja i rukovodila tim stečajevima, upravljala skupštinama vjerovnika i usmjeravala odbore vjerovnika kako bi spriječila bilo kakvo preispitivanje Hrkaćevih izvješća od strane vjerovnika. Time je, tvrdi tužiteljstvo, osiguravala da Hrkać "zadrži poziciju stečajnog upravitelja i neometano upravlja imovinom stečajnih dužnika u opisane svrhe".
Kušec je, navodno, u dogovoru s Hrkaćem izrađivala svu dokumentaciju vezanu uz isplate i prijenose imovine kojima je terećena stečajna masa tvrtki kojima je upravljao Hrkać, a također je evidentirala iznose i rokove dospijeća pojedinih obveza i izvršavala naloge za novčane prijenose na teret i u korist računa koje je odredio Hrkać. Po njegovim uputama je sačinjavala i izvješća o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase s neistinitim podacima kako bi se prikrili nedopušteni novčani tijekovi.
Nakon što su u poduzeća u kojima su Kušec i Mitak stvarni voditelji poslovanja izvršene isplate i prijenosi imovine na teret tvrtki u kojima je Hrkać stečajni upravitelj, istima su raspolagali u vlastitu korist te u korist Hrkaća i Malenice pri čemu im je pomagao i Debić kao direktor okrivljene tvrtke.
Nepotrebna zapošljavanja i ugovori o djelu
Osim toga, Hrkać je optužen i da je od 1. lipnja 2008. do studenoga 2017. u nakani da prebaci trošak obavljanja svoje djelatnosti na stečajne dužnike te pogoduje osobama s kojima ga veže poslovna, interesna i rodbinska povezanost zaključivao ugovore o radu ili djelu za koje je znao da nisu potrebni za dovršenje stečajno-upraviteljskih poslova ni za otklanjanje moguće štete za te stečajne dužnike.
"Na temelju tako zaključenih ugovora nalagao je isplate za poslove koji uopće nisu obavljeni ili koji nisu obavljeni za stečajnog dužnika već za potrebe obavljanja njegove stečajno-upraviteljske djelatnosti", izvijestio je Uskok.
Hrkać i Malenica optuženi su i da su od svibnja 2005. do prosinca 2012. dogovorili da će Hrkać novcem jednog od stečajnih dužnika osigurati obrtna sredstva za drugog stečajnog dužnika kako bi mu omogućili prihode kojima će Malenici platiti zakup nekretnine koje je stekla na ime svog oca kao formalnog kupca.
Uskok je u optužnici predložio oduzimanje 13 milijuna protupravno pribavljene imovinske koristi.