Strojovođa je ranije navodio da je na tom vlaku bilo određenih kvarova. Stoga su ga pozvali odvjetnici okrivljenih. Time su željeli osloboditi krivnje svoje branjenike koje se tereti da je vlak iskliznuo zbog masnog retardanta kojim su polijevali tračnice. No, strojovođa im uopće nije pomogao.
Danas je više puta isticao da kvarovi na vlaku koje je prije spominjao nisu imali nikakve veze s kočenjem, te da vlak nije mogao zakočiti vjerojatno zbog masnih tračnica. Kada su shvatili da im strojovođa ne ide u prilog, razgovor odvjetnika s njim postao je incidentan.
'Je li strojovođa dužan upozoriti putnike da su u opasnosti?', upitao je odvjetnik okrivljenog.
'Kako mislite? Što? Da im kažem da skaču kroz prozor i penju se na krov?', odvratio mu je strojovođa.
'Ne, da svaki uzme pištolj i upucaju se!', odgovorio mu je odvjetnik.
127 prolaznih kvarova
Kako je rekao predsjedniku sudskog vijeća Damiru Romcu, sjeća se da je tijekom vožnje automatski sustav za kontrolu dojavio niz prolaznih i jedan trajni kvar na vlaku. Ti prolazni kvarovi koje bilježi MMS sustav uklanjaju se tijekom vožnje i ne ugrožavaju sigurnost, rekao je Sekulić. Sustav je zabilježio 127 prolaznih kvarova. Neki od njih su bili nepravilan rad klime te ostali prolazni kvarovi nagibne tehnike. Sjećam se i da jedan motor nije vukao punom snagom. Amortizeri su cvilili, dodao je svjedok Sekulić.
Tek na upit branitelja okrivljenika svjedok Sekulić je odgovorio kako je jedan od kvarova na nagibnom sustavu bio trajan, zbog čega je od Perkovića do Zagreba morao usporiti vožnju na 80 kilometara na sat. 'Kad sam stigao u Zagreb, sve sam kvarove prijavio, a samo dan prije nesreće taj je isti vlak u našoj radionici dobio zeleno svjetlo za vožnju. Ne bi ga dobio da nisu sve prekontrolirali', zaključio je Sekulić.
Klizni faktor
Sudskom je vijeću tijekom rasprave braniteljski tim petorice optuženih priložio elaborat sa Strojarskog fakulteta u Ljubljani. Po elaboratu, jednak je klizni faktor kad je kiša ili bilo koja druga oborina. Zastupnica optužbe Rene Laura usprotivila se prijedlozima obrane tvrdeći da su usmjereni isključivo prema odugovlačenju postupka. Posebno je istaknula da se elaboratom iz druge države, Slovenije, ne može koristiti za dokazne svrhe.
Podsjetimo, u željezničkoj nesreći u Rudinama u srpnju 2009., poginulo je šest osoba, a teže i lakše ozlijeđeno njih 55.
Suđenje za nesreću u Rudinama nastavlja se 5. srpnja ispitivanjem vještaka. Optužnica za nesreću u Rudinama tereti bivšeg direktora HŽ-a Ivana Medaka, direktora i savjetnika tvrtke 'Intrade' Ivana Tomaškovića i Jozu Bazinu te voditelja protupožarne zaštite HŽ-a u Splitu Dragu Rogulja i vatrogasca DVD-a 'Stružac' Branka Tišljara da su sudjelovali u nabavi i uporabi retardanta TG-300 čije je nanošenje na tračnice uzrokovalo nesreću te da su bili svjesni posljedica.