Mioč je ubijen u listopadu 1991. u Zagrebu, a Brajković u srpnju 1997. u njemačkom gradu Hagenu. MUP je fotografiju 52-godišnjeg Žaje objavio na svojoj internetskoj stranici, a načelnik ureda ravnatelja policije Krunoslav Borovec je rekao da je policija sudski nalog za tjeralicom dobila 13. siječnja. Nalog za tjeralicu je izdao Županijski sud u Zagrebu, čije izvanraspravno vijeće je Žaji odredilo pritvor. Traži ga se zbog optužbe da je prije 19 godina poticao pokojnog Zorana Petrovića na ubojstvo Nike Mioča koji je 1991. likvidiran hicima iz revolvera ispred jednog zagrebačkog kafića.
Presude ukinute
Krojfu se za taj zločin sudilo u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije, no presude su ukinute, a slučajevi vraćeni na ponovno suđenje. Osim za poticanje na ubojstvo, traži ga se i zbog pomaganja u ubojstvu Brajkovića. U prosincu prošle godine ta su dva slučaja spojena u jedan predmet koji vodi sudac Zdravko Majerović. Žaja je rođen u Tomislavgradu pa ima i državljanstvo BiH, gdje je, prema pisanju tiska, i pobjegao prije dvije godine. On, pak, tvrdi da nije u bijegu već na liječenju u Posušju te da je o tome izvijestio hrvatsko pravosuđe. Nedavno je na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu u odsutnosti nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog iznude, odnosno organiziranja krađe dvaju mercedesa 1997., koji su potom uz naknadu vraćeni vlasnicima.
U eksploziji bombe ostao bez potkoljenice
Iako ga se godinama dovodilo u vezu s kriminalom, to je bila prva nepravomoćna osuđujuća presuda, pa mu je pri određivanju kazne kao olakotna okolnost uzeto to što nije bio osuđivan. Mediji su Žaju povezivali s klanom ubijenog 'kralja kocke' Zlatka Bagarića. Njega su 1998. ubila braća Rodić, a u društvu Bagarića tada su bili Krojf i Nikica Jelavić kojemu se sudilo da je vodio tzv. zločinačku organizaciju. Godinu dana nakon Bagarićeva ubojstva u eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil Žaja je ostao bez potkoljenice.