Svi su bili zaluđeni utrkivanjem te su krajem 1926. došli na ideju da organiziraju novu utrku. Zvala bi se Mille Miglia, odnosno tisuću milja, jer bi ukupna dužina trkaće trase iznosila upravo 1.000 milja, ili 1.600 kilometara. Start bi bio u Bresciji, vozilo bi se sve do Rima, a potom bi se vraćalo nazad do Brescije, samo drugačijom rutom. Prva je utrka, praćena svekolikim skepticizmom, održana 26. ožujka 1927. Na startu se našlo 67 natjecatelja, od kojih su tek dvojica bili stranci. Iako su mnogi s podsmijehom gledali na novu utrku, na kraju su se prijavili i najbolji talijanski vozači, kao i neke poznate javne osobe.
Pobjednici prve ikada održane Mille Miglie bili su Ferdinando Minoia i Giuseppe Morandi, za volanom talijanskog OM-a. 1.600 kilometara dugu utrku završili su za 21 sat, 4 minute i 48 sekundi, s prosječnom brzinom većom od 77 km/h. Unatoč početnom pesimizmu, utrka je postala pravi hit. Na krilima uspjeha, organizatori su isto ponavljali svake iduće godine. Utrka je privlačila sve više stranih natjecatelja i stranih auto kompanija. U predratnom razdoblju najviše je pobjeda, njih 13, ostvarila Alfa Romeo. Nakon rata, primat je preuzela druga velika talijanska maka – Ferrari. Uzeli su čak 8 od 11 naslova, no uspjeh koji je zapanjio cijeli svijet ostvario je slavni Stirling Moss. Englez je običnim cestama, od kojih su neke bile neasfaltirane, svoj Mercedes 300 SLR vozio prosječnom brzinom većom od 157 km/h. Pobijedio je i postavio rekord koji nikada više nije nadmašen.
1957. je označila kraj za epsku Mille Migliju. Odluka je pala nakon strahovite nesreće u selu Guidizzolo di Mantova. Pri brzini od 300 km/h, Ferrariju kojim je upravljao Alfonso de Portago, pukla je guma i brzi se automobil našao u zraku. Španjolski je aristokrat poginuo na mjestu, zajedno sa svojim suvozačem Edmundom Nelsonom i devetoricom nesretnih gledatelja. Tri dan kasnije, talijanska je vlada zabranila utrku. Javnost je bila ogorčena, novinari su raspravljali o nesreći i zabrani, a Enzo Ferrari je završio na sudu. Trebalo mu je četiri godine da spere ljagu sa svog imena. Automobilski klub Brescije je pokušavao spasiti utrku, no nije bilo sluha.
Tek je 1977, u čast proslave 50. godišnjice prve Mille Miglia utrke, održan Rally na kojem su sudjelovali klasični automobili. Umjesto utrke s vremenom, sada se tražila preciznost i mirnoća na pojedinim rutama utrke od Brescije do Rima i nazad. No, i takva je utrka, obzirom na golemu trasu, organizacijski bila vrlo zahtjevna. Sve je ponovljeno pet godina kasnije, a za utrku organiziranu 1984. stiglo je čak 350 prijava, 60 posto više nego dvije godine ranije. Bilo je jasno – vraća se Mille Migllia. Nova utrka, dakle, sa starim, klasičnim oldtimerima, bez potrebe za jurnjavom i s potpuno osiguranom stazom, od tada se održava svake godine. 83 godine nakon prve utrke, u periodu od 6. do 9. svibnja, održano je ovogodišnje izdanje Mille Miglije. Vozeći po tradicionalnoj ruti, legendarni su oldtimeri prolazili kroz više od 56 prekrasnih talijanskih sela i gradova.
Na utrci je sudjelovalo 375 klasičnih automobila, selektiranih prema strogim kriterijima, kako bi se održala tradicija samog događaja. Ove je godine održana i parada 130 blještavih Ferrarija, pristiglih iz 25 zemalja diljem svijeta, kako bi odali počast slavne talijanske kompanije jednako slavnoj utrci. I među gledateljima je Mille Miglia omiljena. Tako je ove godine zabilježena posjeta gotovo 4 milijuna ljudi, akreditirano je tisuće novinara, a gosti su pristizali iz cijelog svijeta. Novost ovogodišnjeg izdanja je takozvani Time Trial, odnosno vožnja na kronometar, na stazama Imola i Fiorano.
Partneri utrke bili su Alfa Romeo, BMW, Jaguar i Mercedes-Benz. Svaki od njih slavi svoju obljetnicu. Alfa stoti rođendan, BMW 70 godina od pobjede na ovoj utrci, Jaguaru je 75.-a na leđima, a Mercedes obilježava 55 godina otkako je postavio rekord sa Striling Mossom.
Međi VIP uzvanicima našli su se Nick Mason, bubnjar Pink Floyda i pasionirani kolekcionar rijetkih oldtimera, Jay Kay iz Jamiroquaija, Adrian Van Hooydonk, prvi čovjek BMW-ovog dizajna i više predsjednika velikih svjetskih korporacija. I dva talijanska ministra vozila su klasičnu Alfu Romeo Giuelettu, a susret nisu zaobišli niti prinčevi, nizozemski Bernard Lucas Emmar i Leopold od Bavarske. Iz svijeta brzine bili su David Coulthard, Mika Hakkinen, Joachen Mass, Jacky Stewart i Jacky Ickx. Uz sve, Mille Miglia spaja umjetnost, kulturu, vino i gurmansku hranu s tradicijom, i to u doba godine kada sjeverni i centralni dio Italije doslovce procvjeta.
Iako pobjednik i nije toliko bitan kao nekada, ove je godine slavila ekipa u sastavu Giuliano Cane i Lucia Galliani, za upravljačem BMW-a 328 Mille Miglia Touring Coupe iz 1939. godine. Pobjeda se sjajno poklopila, jer je upravo ovakav automobil pobijedio prije točno 70 godina. BMW ponosno ističe kako njihov klasik nije imao niti jednu tehničku poteškoću dok je Giuliano bio presretan zbog svoje desete pobjede na ovoj legendarnoj utrci. Luciano Viaro i Mark Gessler bili su drugi u sjajnoj Alfi Romeo 6C 1500 Gran Sport, a treće je mjesto ponovo pripalo BMW-u 328, ovaj puta iz 1937…
Prijave za iduće izdanje najljepše utrke automobila na svijetu, kako joj mnogi tepaju, već su otvorene. 1.600 kilometara u omiljenom sportskom odltimeru – za mnoge zvuči kao ispunjenje vozačkog sna, jednako kao što su Mille Migliju doživljavali slavni pobjednici poput Nuvolarija, Ascarija, Mossa, Caracciole i još 13 slavnih pobjednika.
Emisiju Automotiv gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.