Prema svemu sudeći ne, jer gotovo svi proizvođači velike nade polažu u sofisticirane koncepte Otto motora, s direktnim ubrizgavanjem i pripadajućim turbo punjenjem. Kupci su ih odlično prihvatili jer nude ono najvažnije – dobre performanse, miran i tih rad te znatno nižu potrošnju u odnosu na nekadašnje, iznimno žedne benzince, jednake snage.
No, TSI, FSI, TCE, CGI, GDI i druge kratice takvih motora nisu ono najbolje što može ponuditi auto industrija. Barem nam tako tvrde u MCE-5 DEVELOPMENT, malenoj francuskoj tvrtki, specijaliziranoj za razvoj patenata u automobilskom i energetskom sektoru. Njihov koncept predstavlja pravu malu revoluciju jer je riječ o prvom funkcionalnom Otto motoru koji može mijenjati kompresiju.
Kao što je poznato, kompresija donosi snagu, ali također i utječe na potrošnju. Visoka potrošnja i emisija štetnih plinova, jednostavno nisu opcija, stoga je najbolje rješenje, benzinski motor koji može samostalno mijenjati kompresijski omjer. Jednostavno za reći, no za realizaciju u praksi godinama je to tehnički posve nerealno.
Impresivni rezultati u laboratoriju
Naime, iako je bilo mnogo zanimljivih pokušaja izrade takvog motora, projekti su uglavnom zaustavljani zbog prevelikih troškova, nedovoljne izdržljivosti, pretjerane veličine i težine samog agregata ili zbog pretjerane buke. MCE-ov motor u testnom laboratoriju pokazuje impresivne rezultate, znatno nadmašujući klasične Otto motore. Varijabilna kompresija tako omogućuje izuzetno velik okretni moment – čak 250 Nm po litri obujma. Potrošnja je osjetno manja, a frikcijski gubici minimalni.
U čemu je poanta? Kompresijski omjer predstavlja odnos između volumena svakog pojedinog cilindra motora kada se klip nalazi u donjoj mrtvoj točki i volumena cilindra kada je klip u gornjoj mrtvoj točki. Manji kompresijski omjer, tipičan za benzince, omogućuje veću snagu dok veći omjer, prisutan kod dizelskih motora, rezultira manjom potrošnjom. Svaki koncept, dakle, ima svoje prednosti i mane, ali kako ih pomiriti?
Pomoću aktuatora. Riječ je o ključnoj sastavnici novog mehanizma koja, pomoću centralne kompjuterske jedinice, automatski regulira visinu hoda klipa, ovisno o potrebama. Ti su aktuatori, između ostaloga, zaduženi za najvažnije stavke: otvorenost usisnih ventila, količinu injektiranog goriva i vrijeme paljenja. ECU, odnosno centralni kompjuter, je determiniran posebnim postavkama koje iniciraju točan moment podešavanja pojedinog aktuatora. Uz zadane postavke, ECU može i samostalno razmišljati te tako prilagođavati omjer kompresije ovisno o potrebama.
ECU šalje naredbu i aktivira mehanizam
Mehanizam je prilično kompleksan. Naime, da bi se promijenila kompresija, nužne su temeljite izmjene koncepcije Otto motora. Blok je tako integriran zajedno s radilicom koja pomoću posebnog produžetka pokreće klipove. U bloku se nalazi i nazubljeni mehanizam koji je uz fiksne klipnjače zadužen za pravilno vođenje klipova.
Kada ECU pošalje naredbu, taj se mehanizam aktivira i u određenom trenutku smanjuje ili povećava hod klipova. Svaki cilindar ima svoje vlastito podešavanje, pa je kompresijski omjer pojedinog cilindra moguće mijenjati neovisno o stanju drugog. O preciznosti sustava svjedoči i podatak kako se hod klipa može podešavati s preciznošću od nevjerojatnih 0,01 milimetara.
Prednosti pokazane u demontrativnom vozilu
Sve prednosti novog motora tvrtka MCE je pokazala u demonstratorskom vozilu. U Peugeot 407 je ugrađen 1,5 litreni VCR-i motor s dva turbo punjača. Razvija 220 konja i čak 420 Nm pri svega 1.500 okretaja u minuti. Na razini V8 motora. Potrošnja u ovoj limuzini iznosi svega 6,7 litara na 100 kilometara. Dizelskoj tehnologiji na spomen ovih brojki, vjerojatno klecaju koljena.
Nadalje, s direktnim ubrizgavanjem snaga ovog motora skače na 245 konja, a moment na 480 Nm. I to je samo ogledni primjerak jer MCE je u stanju ponuditi i slabije te jače motore, sa svega dva pa sve do šest cilindara. Francuski stručnjaci tvrde kako će motor bez problema izdržati 300 tisuća kilometara, bez ikakvih izmjena. Prva vozila s motorom promjenjive kompresije na cesti bi se mogla naći 2014. U odnosu na automobil opremljen dizelskim motorom, podjednake snage i potrošnje, ušteda kod kupnje vozila će iznositi 4000 eura. Razlika je još veća kod hibrida – do 12.000 eura.
U projekt je dosad uloženo 55 milijuna eura, a u MCE-u su uvjereni kako će i za dvadeset godina benzinski motori pokretati više od 80 posto svih automobila. S patentima poput ovog to je sasvim izgledno.
Emisiju Automotiv gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu programa Nove TV.