Ova 140 milijuna eura teška investicija iznenadila je mnoge iz razloga što SGL Carbon već blisko surađuje s BMW-om i zauzima ključno mjesto u njihovom projektu izrade laganijih vozila korištenjem karbonskih vlakana.
BMW također posjeduje udjel u spomenutoj tvrtki. Ferdinand Piëch, predsjednik VW-a, smatra da činjenica što jedan od većih VW-ovih rivala također ima vlasnički udio u tvrtci SGL ne bi trebao biti nikakav problem. Utemeljeno ili ne, Piëch se nada da to neće biti problem jer korištenje karbonskih vlakana postaje ključan element u ostvarivanju prednosti pred konkurentnim proizvođačima.
Za samu auto industriju, utrka za ovlađivanjem tehnologije korištenja karbonskih vlakana započela je još prije 30 godina kada je McLaren, britanski F1 tim, izradio trkaći bolid s jedinstvenom karbonskom monocoque konstrukcijom. Nije trebalo dugo da tako izrađen bolid preuzme vodstvo što se i dogodilo 1981. godine kada je John Watson osvojio Britanski Grand Prix na stazi u Silverstoneu. Nekoliko godina kasnije, svi F1 timovi uveli su korištenje karbonskih vlakana u izradu trkaćih bolida.
Privlačnost karbonskih vlakana leži u tome što je ovaj materijal izuzetno čvrst (što je ujedno i glavni razlog zašto vozači utrka danas izlaze iz strahovitih nesreća s manjim ogrebotinama ili masnicama), a istovremeno ultra lagan – čak 30 % lakši od aluminija i 50 % lakši od čelika.
To znači da se korištenjem karbona može znatno reducirati težina automobila. Lakši automobil posljedično je i brži automobil ili troši manje goriva – ili oboje. Stoga se tehnologija primjene karbonskih vlakana proširila i na izradu superautomobila poput novog McLarena MP4-12C kao i električnih automobila koje trenutno razvija BMW. Kod električnih i hibridnih vozila manja ukupna težina vozila igra veliku ulogu u povećanju performansi ali i autonomije.
Trenutno otežavajuća okolnost jest što su karbonska vlakna skupa i što je još uvijek teško raditi s takvim materijalom. Kupci visoko-performansnih proizvoda poput krila aviona, trkaćih automobila i izdržljivih bicikala za planinske staze spremni su platiti koji euro više za bolje performanse. Međutim, da bi te dobrobiti postale dostupne široj bazi kupaca, proizvođači moraju iznaći način da prilagode primjenu karbonskih vlakana masovnoj proizvodnji. Upravo to je ono što tvrtke poput SGL-a i McLarena pokušavaju napraviti, i zašto se VW želi uključiti u igru.
Čelnike BMW-a izuzetno je impresionirao potencijal karbonskih vlakana. Bavarski proizvođač surađuje sa SGL Carbonom na razvijanju posebnog načina izrade dijelova od karbonskih vlakana koji bi trajao svega nekoliko minuta a cjelokupni proces bio bi kompletno robotiziran. Mogu se proizvoditi manji dijelovi koji se kasnije spajaju ili veći dijelovi izrađeni kao jedna jedinstvena komponenta.
Zrakoplovna i svemirska industrija već je prepoznala financijske prednosti izrađivanja proizvoda od što manje sastavnih dijelova. Automobili koji koriste karbonska vlakna također su dobili vrlo visoke ocijene na 'crash' testovima koji su također pokazali da se u većini slučajeva oštećeni dijelovi mogu popraviti. Korištenje karbonskih vlakana ima i neke druge prednosti. Za razliku od čelika, karbonski kompoziti nisu podložni koroziji. BMW i SGL Carbon planirali su uložiti sumu od 230 milijuna eura.
Anthony Sheriff, upravni direktor McLarenovog ogranka za proizvodnju cestovnih automobila, vjeruje da će se primjena karbonskih vlakana proširiti na mainstream proizvodnju. McLaren surađuje s još jednom njemačkom tvrtkom, CarboTech, specijaliziranom za rad s karbonskim kompozitima.
Cilj te suradnje je proizvodnja 5.000 automobila godišnje korištenjem karbonskih vlakana koji bi se trebali proizvoditi u novoj tvornici blizu McLarenovog sjedišta u Wokingu – u kontekstu superautomobila to je masovna proizvodnja.
Samo da dodamo na kraju, u travanju 2010. Mercedes je potpisao ugovor o suradnji s vodećim proizvođačem karbonskih vlakana u Japanu, tvrtkom Toray, te time jasno ukazao na sve veću stratešku važnost korištenja tehnološki naprednih ultralakih materijala u borbi za smanjenje potrošnje goriva i emisije štetnih plinova.