PRVI OPELOV AUTOMOBIL SNOVA bio je tek zračnim kistom umjetnički oslikani komad kartona oblika sportskog kupea hatchback karoserijske izvedbe i istaknutim kotačima za koje se, kad bi ih se pobliže pogledalo, vidjelo da su uvećane fotografije.
Natpis malo ispred A stupa govorio je o komu je riječ: Opel Kadett GT. Prema novim obalama.
Tako je skromno dvodimenzionalno započela budućnost dizajna u Opelu 1962. godine.
Sve je počelo tako što je GM u Opel poslao svoje ponajbolje ljude! Otac Corvette i Chevyja Bel Air – Clare MacKichan (slika u nastavku) je 1962. postao prvi Opelov šef dizajna. Pod njegovom dirigentskom palicom započela je emancipacija dizajnera u Opelu.
Otvaranjem novog dizajnerskog centra 1964. godine, dizajn koji je u Opelu dotad bio pododjel odjela za konstrukciju napokon se osamostalio.
Kreativnošću i stručnošću osoblja čiji je zadatak bio postaviti temelje dizajna budućnosti ubrzo je iznjedrio legendarne modele poput Opela GT.
U Rüsselsheimu sad više nisu samo crtali Opelove modele (Olympia i Kapitän) za američko tržište, napokon su smjeli sanjati i stvarati vlastite sportske modele. Od sredine pedesetih MacKichan je imao otvorene ruke. Opel Kadett GT bio je još dobar, Experimental GT odvažan i divlji.
Svoje komentare i mišljenja podjelite s nama na: Auto Bild Hrvatska
Predložak koji su izradili Murat Nasr i Erhard Schnell imao je gotovo sve draži modela Opel GT koji je tri godine poslije ušao u serijsku proizvodnju: niski prednji kraj s podižućim svjetlima, podvijen stražnji kraj, stražnji poklopac zavijen malo prema gore kao pačji rep (za skretanje zračne struje radi smanjenja otpora) i četiri okrugla stražnja svjetla.
Kad je Experimental GT prvi put predstavljen na Frankfurtskom sajmu automobila (IAA) 1965. godine, za konceptna vozila kojima se ispitivala reakcija publike koja se danas mogu vidjeti na svakom autosalonu u Njemačkoj se još nije znalo.
Iz Opela su govorili o “eksperimentalnom automobilu s 1,9-litrenim četverocilindarskim benzinskim motorom iz Recorda preinačenim za velike brzine”. Pored inovativne studije Opel GT, nova kupe izvedba Opela Diplomat s 206 km/h bila je tek sporedna vijest. Nikad brže, nikad luđe i nikad s više stila.
Opelovi dizajneri nalik Momcima s Madisona (“Mad Men”) nosili su ležerna odjela i uske kravate, sjedili su u modernističkim stolicama od žice u šarenim foajeima svojeg novog dizajnerskog centra u njemačkom Rüsselsheimu koji je bio umanjena inačica velikog GM-ovom dizajnerskog studija u Warrenu u saveznoj državi Michigan, upijajući svaku riječ svojeg novog šefa.
Tako je Opel prikazivao dizajnere svojih automobila snova.
Godine 1967. četrdesetogodišnji Charles M. “Chuck” Jordan zamijenio je Clarea MacKichana kao šef dizajna u Opelu.
“Nismo mi nikakvi ludi crtači s bradama i u samtenim hlačama. Oblikovanje je mješavina umjetnosti i tehnologije”, iskreno je za protokol izjavio nekadašnji šef dizajna Cadillaca – koji se od kuće do posla vozio u 190 KS snažnom Opelu Commodore Hot Rod iz čijeg su prorezima začinjenog poklopca motora stršale tri otvorene usisne cijevi.
Osmislili su ga za njega njegovi zaposlenici kad je jednom prilikom uzeo dva tjedna godišnjeg odmora.
Ubrzo poslije Opela GT pod Jordanovim je vodstvom uslijedio Opel CD, aerodinamični kupe s V8 motorom, u koji se ulazilo tako što bi hidraulika uvis dizala vjetrobransko staklo s prednjim dijelom krova, vrata i upravljač.
Da bi se vidjela tehnologija pod karoserijom, Opel je na Frankfurtskom sajmu uz izložbeni model izložio model obložen žičanom mrežom koja je davala naslućivati linije karoserije.
U vrijeme kad je njemačka radiotelevizija u Rüsselsheimu snimala televizijski prilog o studiji Opela CD s Howardom Carpendaleom, činilo se da su povratkom Jordana u SAD divlje godine u Opelu završile.
To je potvrđivao i koncept nasljednika Mante 1973. godine koji je bio mnogo ostvariviji i bliži velikoserijskoj proizvodnji. Opel Manta B bio je manje izložbeno vozilo, a više realna studija. Stražnji kraj nalikovao je na Buicka Riviera, a prednji na Pontiaca i kasnije Chevyja.
Dizajnerski gledano, Manta B odlikovala se gomilom američkog stila i nije bila toliko odvažna kao dotadašnji modeli. Kasnija serijska inačica izgledala je gotovo posve drukčije.
Naime, godine 1973. GM je na Frankfurtskom sajmu predstavio izložbeni model Corvette sa središnje postavljenim Wankel motorom čiji dizajn potpisuje dizajnerska kuća Pininfarina (!).
Na osnovu njezina predloška, 1975. godine Opelovi su dizajneri razradili studiju GT / W i od W kao Wankel postalo je G kao Genève – prema mjestu na kojem je studija prvi put predstavljena (Ženevski autosalon).
Opel GT Genève bio je isto toliko radikalno drukčiji kao prvi GT deset godina prije, ali nije imao nikakve šanse da uđe u serijsku proizvodnju. “Za Ženevski salon nismo imali izložbeni model jer je GT / W bio zbrzan”, prisjeća se dizajner Erhard Schnell mnogo godina poslije. Tako su i divlje godine imale pokoju malu rupu.
Opelova dizajnerska epoha je započela prije gotovo pola stoljeća. Inovativnost, odvažnost i elegancija tadašnjih studija vidljiva je i danas, ali u svoje su doba vjerojatno bile prelijepe da bi se ostvarile. Ipak, one pokazuju da je u Opelu pogled bio usmjeren u budućnost mnogo prije Rekorda i Kadetta. Šteta što je samo Opel GT dospio u serijsku proizvodnju.
PIONIRI OPELOVOG DIZAJNERSKOG CENTRA
UPORABNA UMJETNOST
Opel, tvrtka kći američke kompanije GM, poslije godina i godina diktiranja dizajna iz SAD-a 1962. napokon dobiva vlastiti dizajnerski centar. Clare MacKichan, GM-ov šef dizajna postaje prvi šef dizajna Opelova dizajnerskog centra.
Pod vodstvom Erharda Schnella koji 1962. radi kao asistent u odjelu za napredni dizajn nastaje Opel GT.
Godine 1965. Anatole Lapine prelazi u Opel na mjesto voditelja odjela za napredni dizajn s istog mjesta iz GM-a.
Godine 1967. Chuck Jordan zamjenjuje MacKichana kao drugi šef dizajna Opelovog dizajnerskog centra i modelom Rekord D postavlja temelje novog izgleda Opelovih modela.