Možda najveći imperativ u razvoju automobilske industrije, osim naravno smanjenja potrošnje goriva i emisija štetnih plinova, jest razvoj novih sigurnosnih sustava. Velik broj prometnih nesreća dogodi se zbog prekasnog ili preslabog kočenja. Vozač može kasniti u svojoj reakciji iz nekoliko razloga, kao što je manjak koncentracije ili loša vidljivost npr. u vožnji u smjeru zapada u kasnim popodnevnim satima kada je sunce vrlo nisko.
Neke situacije jednostavno je teško predvidjeti kao kada vozač ispred naglo zakoči bez očiglednog razloga. Većina ljudi ne snalazi se baš najbolje u takvim situacijama i često ne primjene dovoljno kočione sile da bi izbjegli sudar.
Radi takvih situacija, Europska komisija planira uvesti AEB ili Autonomous Emergency Braking sustav kao obaveznu opremu za sva nova vozila prodana u Europskoj uniji od 2014. godine. Statistički podaci ukazuju na činjenicu da čak 30.000 ljudi smrtno stradava na europskim prometnicama svake godine a broj ozlijeđenih još je puno veći.
Istraživanja Europske Komisije pokazuju da takvi sustavi mogu smanjiti učestalost prometnih nesreća za 27 posto i spasiti oko 8.000 ljudskih života godišnje.
Euro NCAP, europski program za ocjenu sigurnosti vozila najavio je prije nekoliko dana da će od 2014. godine svi automobili koji žele dobiti pet zvjezdica na njihovom testu morati biti opremljeni sustavom autonomnog kočenja. Ovo je prvi korak u razvoju regulative kojom će ovakav sustav s vremenom postati obavezna oprema za sve automobile za europsko tržište baš poput ABS i ESP sustava danas.
Kako AEB radi? AEB koristi senzore ili radare ugrađene na prednji kraj vozila, kod nekih proizvođača to je na gornjem rubu vjetrobranskog stakla, koji prate situaciju na prometnici ispred vozila. Ovisno o nekoliko čimbenika kao npr. brzini i udaljenosti od vozila ispred, kontrolna jedinica detektira mogućnost sudara.
Ako postoji opasnost od sudara AEB sustavi u većini slučajeva aktiviraju radnje s ciljem sprečavanja sudara na način da alarmiraju vozača. Ako vozač ne reagira a opasnost od sudara i dalje postoji, ovaj će sustav tada aktivirati kočnice. Neki sustavi aktivirati će kočnice do kraja tj. punom snagom dok će drugi postepeno smanjivati brzinu vozila. U svakom slučaju, cilj je smanjiti brzinu vozila u trenutku sudara.
Koliko god ovo zvučalo jednostavno, iza ovakvih sustava se krije velik broj komponenti ne bi li sustav ispravno funkcionirao a funkcionira te ponekad reagira brže i bolje od samog vozača.
Michiel van Ratingen, glavni tajnik Euro NCAP-a rekao je: ''Ne želimo prisiljavati proizvođače da uvedu ovaj sustav u sve svoje automobile odmah, ali smo vrlo jasno dali do znanja da je to najbolji dapače jedini način da osvoje pet zvjezdica na našem testu od 2014. godine kada će AEB postati obavezna oprema.''
Procjenjuje se da bi ovakvi sustavi mogli donijeti uštedu od 5 do 8 milijardi eura koliko iznose troškovi vezani za prometne nesreće poput liječenja, osiguranja, popravaka i slično.
Takav sustav nalazimo isključivo u višoj klasi vozila poput Mercedesa, Range Rovera, Lexusa i slično dok se sve više počinju ugrađivati i u automobile većih proizvodnih serija poput Mazde CX-5 i Ford Focusa.
''Naša istraživanja pokazuju da bi posljedično smanjenje gužvi zbog nesreća bilo jednako uštedi od oko 100 milijuna eura samo u Njemačkoj,'' rekao je Phillipe Jean iz Europske komisije.
Uz sve sigurnosne elemente, prometne nesreće se i dalje događaju a ovisno o tome koliko siguran automobil netko ima toliko je manja ozbiljnost ozljeda što je dobra vijest za sve one koji si mogu priuštiti model novije generacije s bogatom opremom. Za one koji voze rabljena vozila s ne tako sjajnim sigurnosnim paketom, jedina je opcija pokušati pod svaku cijenu izbjeći nesreću.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.