Bijes u prometu nije tako rijedak, a pojavljuje se u više oblika - od nabijanja na stražnji kraj automobila ispred, preko trubljenja do vulgarnog znakovnog jezika i fizičkih obračuna. U najboljem slučaju, incident na cesti može pokvariti vam raspoloženje, a u najgorem može rezultirati verbalnim ili fizičkim obračunom, ozljedom ili nečim još ozbiljnijim.
Za najozbiljnije slučajeve čujemo u vijestima, ali sukobi između frustriranih, ljutitih i nestrpljivih vozača događaju se svakoga dana. Prema rezultatima ankete vozača u Zagrebu, koju smo proveli u suradnji s našim partnerima, čak 70 % ispitanika reklo je da su u proteklih 12 mjeseci bili žrtve bijesa u prometu. I premda 65 % ispitanih sebe nije smatralo „cestovnim živčenjakom“, 85 % njih priznalo je da katkad pokazuju znakove bijesa - kako muškarci, tako i ljepši spol za volanom.
Ljudi poduzimaju rizike koji nemaju nikakve veze s njihovim vještinama ili znanjem. Ulaze u njih zbog svojeg emocionalnog stanja i situacije u kojoj jesu, a očito postoje i paralele između osobnosti i ponašanja vozača. Imate li karakter koji je u potrazi za napetošću i uzbuđenjima, on se često može izraziti upravo u vožnji. Primjerice, ako ste izvan grada, otvorena cesta, brdovite, vijugave ceste, sunčan dan - previše je primamljivo za takvog vozača da preuzme rizik i pritisne gas u potrazi za uzbudljivim doživljajem, jer su to konteksti i prilike koji djeluju kao okidači za takvo nerazumno ponašanje.
Ako ste opet razdražljiva osoba, to se lako može pretvoriti u agresivno ponašanje. Uklopite takvu osobnost u neku situaciju u prometu i dobit ćete vozača koji učestalo osjeća frustriranost i može zastrašiti druge sudionike u prometu. Mogućnost sukoba dok vozite jako je opasna jer niste usredotočeni na cestu nego na izbacivanje ljutnje iz sebe.
Veliki je izazov promijeniti takvo ponašanje! Prvo što treba istaknuti jest to da ne postoji brzo rješenje. Osobnosti se ne mijenjaju preko noći. Postoji tradicija psihologije za bihevioralnu promjenu i nošenje s različitim osobnostima te metodologija koja je prilično dobro istražena. To se primjenjuje na koncept vožnje. Morate razviti sposobnost razmišljanja o svom stilu vožnje.
Razmislite o tome, nakon što ste položili vozački ispit, nikad više ne morate ništa učiti? Krivo, jer u vašoj je karijeri vozača puno trenutaka kad je pristisak na vaše vještine posebno pojačan.
Možda imate malo dijete i nedostaje vam sna, možda imate stresno razdoblje na poslu, možda prolazite kroz razvod braka ili imate financijskih briga.
Sve to može imati negativan utjecaj te ugroziti mentalno stanje pojedinca za volanom. Stoga se preporučuje da vozač sam sebi, prije ulaska u automobil, postavi važno pitanje: pod kakvim će utjecajima danas biti moja vožnja?
Među ostale stručne savjete ubraja se traženje sigurne prilike da dopustite nestrpljivom vozaču koji vam se zalijepio za stražnji dio automobila da vas prestigne i prođe prema naprijed; usredotočenost na sadašnji trenutak i vašu vožnju, a ne na odredište; podizanje ruke u znak isprike drugom vozaču ako ste u nečemu pogriješili i suzdržavanje od gledanja u oči agresivnog vozača u ratobornoj situacijii.
Kako zadržati mirnoću u vožnji?
Prije svega nadzor nad vlastitim emocijama kako biste vladali situacijom i ne dopustili da proključa u nešto što ćete eventualno kasnije požaliti. Razmislite o onome što vam je u životu važno i ne zaboravite da nikad ne znate s kim imate posla. Rad na vlastitoj disciplini najbolji je način da se ne upletete u situaciju s drugim razdražljivim vozačima.
Presudan čimbenik u načinu na koji reagirate je loš mentalni stav, pa ako se ne možete kontrolirati, veća je vjerojatnost da ćete na nečiji potez odgovoriti istom mjerom. Manjak samokontrole često je uzrok sukoba i sudara. Vladate li sobom, možete se izvući iz potencijalno opasne situacije.