Tri lubanje s prijelaza iz 5. u 6. stoljeće, od kojih su dvije deformirane, pronađene su na zaštićenom arheološkom nalazištu kod Osijeka.
Krajnji rezultati tog iskapanja objavljeni su u studiji koju su vodili dr. Mario Novak iz Instituta za antropologiju u Zagrebu i dr. Ron Pinhasi sa Sveučilišta u Beču. Pod nazivom “Deformacija lubanja i genetska raznolikost kod tri adolescenta iz razdoblja velike seobe naroda iz Osijeka u istočnoj Hrvatskoj”, objavljena je u uglednom časopisu PLOS ONE.
Arheološka istraživanja vodila je 2013. tvrtka Kaducej d.o.o., zbog gradnje južne zaobilaznice grada Osijeka.
"Za nalaz sam saznao kada me je kolega Josip Burmaz, vlasnik tvrtke Kaducej d.o.o., nazvao i u šali rekao: ‘Mario, mislim da imamo ostatke izvanzemaljaca’. U to vrijeme bio sam na postdoktoratu u Irskoj i čim sam prvi put došao u Hrvatsku pregledali smo detaljno te ostatke. Naravno, nije bila riječ o izvanzemaljcima već o osobama s umjetno deformiranim lubanjama", prisjetio se Mario Novak za Jutarnji list.
Njegov mentor prof. Ron Pinhasi, koji u međuvremenu prešao na Sveučilište u Beču, pomagao mu je u istraživanju u kojem su sudjelovali i kolege s Harvarda te institucija iz Irske, Portugala kao i kolege iz Kaduceja d.o.o. i KBC Zagreb.
Umjetna deformacija lubanje je rasprostranjen fenomen zabilježen u brojnim arheološkim populacijama širom svijeta. Služila je kao statusni simbol.
"Umjetna deformacija lubanje namjerna je aktivnost koja se provodi na glavama dojenčadi s ciljem postizanja željenog oblika lubanje pomoću letvica, jastučića ili posebno napravljenih pokrivala za glavu, objasnila je za Večernji list, Kendra Sirak, poslijedoktorandica s Harvarda i jedna od autorica istraživanja.
Iskopane lubanje pripadale su dječacima starim 14 godina.
Rezultati analize drevnog DNK je pokazali su da je mladić s izduženom lubanjom iz istočne Azije, vjerojatno Hun, osoba s povišenom lubanjom potječe s Bliskog istoka što sugerira da je riječ o pripadniku Alana, iranskog nomadskog naroda sarmatskoga podrijetla, a osoba s normalnom lubanjom je s područja istočne Europe.
Istraživanje je iznimno bitno jer je prvi put potvrđena prisutnost ljudi iz istočne Azije, vjerojatno Huna, na području Europe tijekom velike seobe naroda,
"Do sada je bilo arheoloških nalaza koji su upućivali na prisutnost Huna, ali sada prvi put imamo za to i fizički dokaz preko analize drevne DNK", rekao je dr. Mario Novak, piše Jutarnji.