Nakon što je Kalifornija, američka savezna država s najviše stanovnika, dala Bidenu svojih 55 elektora, on je prešao prag od njih 270 koji su mu bili potrebni da osigura ulazak u Bijelu kuću.
Elektorsko glasanje od jedne savezne države do druge, koje su očevi Sjedinjenih Država osmislili kao naknadnu provjeru volje birača, na ovim su izborima održanim 3. studenoga dobili golemu važnost zbog Trumpova napada na demokratski proces.
Iznoseći ničim dokazane tvrdnje o velikim izbornim prevarama, Trump je pritiskao državne dužnosnike da odbace rezultate i potvrde njega za predsjednika, a ne Bidena.
Nekadašnji demokratski potpredsjednik Biden pobijedio je na temelju rezultata iz studenoga s 306 elektorskih glasova, što je više od zahtijevane pobjedničke kvote 270 glasova čime je izbrisao plan republikanca Trumpa da još četiri godine ostane u Bijeloj kući.
Na svečanosti 20. siječnja Joe Biden trebao bi prisegnuti za 46. američkog predsjednika, a senatorica Kamala Harris za potpredsjednicu.
S današnjim formalnim glasovima elektorskog kolegija otopili su se izgledi sadašnjeg predsjednika da ospori Bidenovu pobjedu, unatoč golemim novčanim sredstvima koja je prikupila njegova kampanja za tužbe zbog navodnih izbornih nepravilnosti, koje su američki državni i savezni sudovi redom odbacili.
Elektori, zaštitni izborni mehanizam
Prema složenom izbornom sustavu Sjedinjenih Država koji potječe iz 80-ih godina 18. stoljeća, kandidat ne postaje američki predsjednik na temelju većine glasova prikupljenih na biralištima već glasovima elektorskog sustava koji svakoj od 50 saveznih država daje određen broj elektorskih glasova na temelju broja njezinih stanovnika.
Elektori su stranački lojalisti koji predstavljaju kandidata koji je pobijedio u toj državi.
Istina je da uvijek postoji šačica "neposlušnih" elektora koji glasaju katkad drukčije i ne odražavaju volju birača iskazanu na biralištima u svojoj državi, no većina elektora zapravo potvrđuje izborne rezultate te dužnosnici i nisu očekivali da će u ponedjeljak biti drukčije.
Trump je pozvao republikanske zastupnike u saveznim državama da izaberu vlastite elektore čime se oglušio o volju birača, no zastupnici su uvelike odbacili takvu zamisao.
U studenom je predsjednik Trump rekao da će napustiti Bijelu kuću ako elektorski kolegij glasa za Bidena, no od tada je pokrenuo neviđenu kampanju u nastojanju da preokrene izborni rezultat, podnoseći brojne tužbe pri sudovima.
Trumpova borba
Ni u ponedjeljak, na sam elektorski dan, nije propustio ponoviti svoje tvrdnje o izbornoj prevari.
"Kolebljive države (riječ je o državama koje nisu jasno opredijeljene za jednu ili drugu stranku) ustanovile su golemu IZBORNU PREVARU, što znači da sve one NE MOGU POTVRDITI te glasove kao potpune i poštene, a da pritom ne počine ozbiljan i kažnjiv zločin", napisao je Trump na Twitteru.
Skupina Trumpovih pristaša pozvala je putem Facebooka na prosvjede tijekom cijelog dana u ponedjeljak pred Capitolom u Lansingu u Michiganu, jednoj od država u kojoj je Trump izgubio.
No do podneva je samo 66-godišnji Bob Ray, umirovljeni građevinski radnik iz South Lyona u Michiganu bio jedini vidljiv Trumpov pristaša pred zgradom Capitola. Držao je transparent "Spasite Ameriku" i "Stop komunizmu".
Kongres Trumpova posljednja šansa
Kada elektorski kolegij u ponedjeljak dovrši svoj posao, jedini lijek koji će još Trumpu preostati, bit će pokušaj da uvjeri Kongres da ne potvrdi izborne rezultate na posebnom sastanku 6. siječnja.
Bilo kakav pokušaj da se blokiraju izborni rezultati u državi i time promijeni ukupan broj svih glasova u SAD-u, moraju na taj dan potvrditi oba doma Kongresa.
Republikancima to teško može uspjeti jer demokrati kontroliraju Zastupnički dom, ali čak i u Senatu, gdje su republikanci u većini, nekoliko republikanskih senatora priznalo je Bidenovu pobjedu.
Godine 2016. Trump je pobijedio glasovima elektora unatoč tome što je demokratkinja Hillary Clinton osvojila gotovo 3 milijuna glasova više.
Službeno glasanje bilo je pod reflektorima jer su neki demokratski aktivisti pozvali elektore da budu "neposlušni" i glasaju protiv Trumpa, dakle protivno volji birača. To je učinilo sedam elektora, što je neuobičajeno velik broj, no svejedno bio je nedostatan da promijeni konačan ishod.
Kada uđe u Ovalni ured, Bidena čeka neviđena zadaća da se uhvati u koštac s pandemijom koronavirusa, da oživi američko gospodarstvo te ponovno izgradi odnose s američkih saveznicima koje je Trump narušio u četiri godine svoje politike "Amerika na prvom mjestu".
S punih 78 godina, Biden će prisegnuti kao najstariji američki predsjednik.
Govor će održati u 20 sati po istočnoameričkom vremenu, što je 2 sata iza ponoći po srednjoeuropskom, na temu elektora i "snage i odlučnosti naše demokracije", najavio je njegov tim.
Trumpova nagovaranja zastupnika da izaberu druge elektore unijela su pukotine u izborni sustav, rekao je Robert Alexander, profesor na Northern University u Ohiju, inače autor knjige o elektorskom kolegiju.
"Puno je skrivenih mina u elektorskom kolegiju, a ovi izbori doista su mnoge od njih iznijeli na vidjelo", rekao je.
Izabrani američki predsjednik kritizirao je odbijanje dosadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa da prizna izborni poraz, rekavši da time pokazuje da ne poštuje volju naroda, te je pozvao Ameriku da okrene novu stranicu.
"To je ekstremni stav koji nikad ranije nismo vidjeli", rekao je Biden u govoru iz svojeg sjedišta u Wilmingtonu u državi Delaware, nakon što je izborni kolegij potvrdio njegovu pobjedu.
"Stav koji odbija poštivati volju naroda, poštivati pravnu državu, odbija poštivati naš Ustav", dodao je Biden. "Integritet naših izbora je očuvan. Sada je vrijeme da se okrene stranica. Da se okupimo", rekao je budući predsjednik.
"Plamen demokracije u ovoj je naciji zapaljen prije mnogo vremena", kazao je u govoru. "I sada znamo da ništa - čak ni pandemija - ili zlouporaba ovlasti - ne mogu ugasiti taj plamen". "U ovoj borbi za dušu Amerike, demokracija je prevladala".