Dvadeset godina nakon remekdjela 'Roger & Me' u kojem opisuje i kritizira posljedice zatvaranja pogona General Motorsa u rodnom Flintu u Michiganu, novinar i redatelj Michael Moore predstavlja novi nastavak serije dokumentarnih filmova - 'Kapitalizam: Ljubavna priča'.
Ovaj film, koji je premijerno prikazan na venecijanskom filmskom festivalu, govori o modernom kapitalističkom sistemu te katastrofalnom utjecaju korporacija na svakodnevni život Amerikanaca, pa tako po defaultu i ostatka svijeta. No, ovoga puta krivac je puno veći od General Motorsa, a mjesto zločina daleko prostranije od mičigenskog Flinta. Od Srednje Amerike do dvorane vlasti u Washingtonu i globalnog financijskog centra smještenog na Manhattanu, Michael Moore je ponovno provirio u neka nova i neistražena područja.
Američki san je prerasao u noćnu moru
Prepun humora i uvreda, film 'Kapitalizam: Ljubavna priča' traži odgovor na zabranjeno pitanje - koja je cijena koju Amerika mora platiti zbog svoje silne ljubavi prema novcu? Godinama prije ta se ljubav činila tako nevinom, a danas američki san je prerastao u noćnu moru koju obitelji moraju skupo plaćati i to svojim radnim mjestima, domovima i ušteđevinama. Moore u filmu gledatelje dovodi u kuće 'običnih' ljudi čiji je život kroz godine preokrenuo naglavačke. Tko je odgovoran za takve njihove živote pokušao je doznati i u Washingtonu.
Odgovori na koje je naišao su već svima dobro znani simptomi: laži, zlostavljanja, izdaje.. i 14 tisuća radnih mjesta koja se gube svakog dana.
'Kapitalizam: Ljubavna priča' je kulminacija Mooreovih dosadašnjih radova i nade da je budućnost ipak svijetla. Mada je poznato kako nada umire posljednja, a nerijetko se slažemo i kako je kurva. U nadi da ipak nije ovo drugo, u ovom filmu novinar se našao u ultimativnoj potrazi za odgovorom tko smo svi mi i zašto se tako ponašamo.
'Kapitalizam je zlo, a zlo ne možete regulirati'
Film je prvobitno bio najavljen kao 'direktni udarac' na 'Fahrenheit 9/11' objavljen prije pet godina, nakon što je tadašnji predsjednik Amerike George W. Bush dobio drugi mandat. Stoga se u ovom filmu više fokusirao na korporativnu Ameriku, početak financijske krize 2008. godine i posljedica događanja na Wall Streetu.
'Kapitalizam je zlo, a zlo ne možete regulirati. Morate ga eliminirati i zamijeniti s nečime što je dobro za sve ljude, a to nešto se zove demokracija', zaključio je naposljetku Moore koji se nada da će film probuditi svijest naroda i potaknuti ih na pobunu protiv države koja bogate još više bogati dok siromašne osiromašuje.
Film se bavi 'najvećom pljačkom u povijesti Amerike'
U Americi bi se ovaj film premijerno trebao prikazati 2. listopada, točno godinu i jedan dan nakon što je u američkom Kongresu prošao program basnoslovne pomoći američkom gospodarstvu i najviše bankama. Michael Moore, Oskarom nagrađivani dokumentarist na početku snimanja izjavio je kako radi film koji će se baviti 'najvećom pljačkom u povijesti Amerike'.
>>Istina o financijskoj krizi na festivalu u Veneciji
>>Michael Moore radi 'romantični' zaokret u karijeri
'Bogati su u nekom trenutku odlučili da nemaju dovoljno bogatstva. Željeli su više, mnogo više. Stoga su sustavno krenuli na to da oderu Amerikance i uzmu im njihov teško zarađeni novac. Zašto bi to učinili? To sam pokušao otkriti u svojemu novom filmu', izjavio je Moore koji je dosad u svojim dokumentarnim filmovima udarao na ljubitelje oružja, američku vanjsku politiku i američki sustav zdravstvene zaštite.