Francuski predsjednik smatra da će se oslobađanjem televizijske postaje od oglašivačkog ratovanja, povećati kvatiteta televizijskog sadržaja i time dati prilika većoj minutaži progama posvećenog kulturi i obrazovanju. Od danas je na javnim programima zabranjeno emitiranje reklama u prime-timeu, a do kraja 201. godine Sarkozyjeva reforma predviđa konstantan program bez reklama.
Velika prijetnja francuskoj oglašavačkoj industriji je ambicija reguliranja sadržaja televizijskog programa predsjednika Sarkozyja, koja se forsira legislativom pomoću koje bi se zabranjivali oglasi na javnoj televiziji, piše Telegraph. 'San Nicolasa Sarkozyja jest da su javne televizije u Francuskoj budu poput BBC-a, a privatne poput ITV-a’, zaključio je Maurice Lévy , izvršni direktor Saatchi & Saatchija.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se javna televizija financira u omjeru 70% od RTV pristojbe, a 30% od reklama. Od pretplatnika tako HRT prikupi oko milijardu kuna što je više od ukupnog godišnjeg marketinškog kolača. Uz ovaj iznos financira se i od reklama kojih mu je prema Zakonu dopušteno 9 minuta u satu, što je za HTV1 i HTV2 ukupno 18 minuta, dok se komercijalne televizije kojima je oglašavanje jedini izvor financiranja moraju namiriti iz 12 minuta koliko im je dopušteno.
Velika reklamna minutaža javnu televiziju gura u preveliku komercijalizaciju i udaljuje od osnovne javne funkcije koju bi trebao ispunjavati proizvodnjom edukativnih, informativnih i kulturnih sadržaja. Međutim, stranim licenciranim programima, skupom holivudskom produkcijom i sportskim prijenosima koje može financirati zahvaljujući povlaštenoj tržišnoj poziciji javna televizija u Hrvatskoj ušla je na teren komercijalnih televizija.
Upravo je ovo pitanje komercijalizacije javnih televizija u europskim državama u posljednje vrijeme vrlo aktualno i predlažu se rješenja kako uvesti dodatna ograničenja na oglašavanje.