Zašto Slovencima treba Kineski zid?

Slika nije dostupna
Da mogu nabaviti 670 kilometara Kineskog zida, Slovenci bi ga postavili uz Dragonju i Sutlu, kako bi obilježili granicu Europske unije, ali ga Kinezi ne proizvode u odgovarajućim dimenzijama.

Bivši slovenski veleposlanik u Pekingu Ivan Seničar u svojim uspomenama, koje je u subotu objavio ljubljanski 'Dnevnik', iznosi dosjetku koja je kružila Ljubljanom 1996. godine, kad je u državni posjet Kini došao tadašnji slovenski predsjednik Milan Kučan.

Kučan je tom prilikom, navodi diplomatska anegdota, prošetao i Kineskim zidom, pa se zanimao koliko bi koštalo 670 kilometara zida, ali su Kinezi odgovorili kako nemaju odgovarajuće dimenzije i da je maloprodaja u Šangaju, a ne u Pekingu.

Seničar navodi kako su Kinezi uvijek bili iznenađeni temperamentom i karakternom različitošću visokih gostiju iz Ljubljane. 

Kinu je prvi posjetio, 1994. godine, tadašnji ministar vanjskih poslova Lojze Peterle. Oduševio je domaćine posebnim smislom za humor i pričama iz svog djetinjstva, te interpretacijom slovenskog nacionalnog identiteta.

Bivši premijer Janez Drnovšek očarao ih je 1995. godine sasvim suprotnim osobinama, konciznošću i škrtim načinom izražavanja, dok od predsjednika Kučana nisu očekivali kako će već nakon prvog pokušaja znati narezati i štapićima jesti posluženu pekinšku patku.