Drugi izgleda kao da je pogođen rastopljenim mentol bombonima. Njima je zajednička lokacija. Naime, stvarali su se tisuću godina, a snimljeni su na dalekom Antartiku.
Pitate se kako su nastale ove boje i ove linije na njima.
Neke od njih nastale su dok su se otapali slojevi ledenjaka. Ostali su nastali djelovanja prašine i tla koje su donijeli ledenjaci dok su plutali oko Antartike.
Prvi su ove bombone prepoznali pomorci koji su se i među prvima susreli s njima. Ledenjake je snimio norveški pomorac Oyvind Tangen, za vrijeme jednog istraživanja na oko 1, 700 milja južno od Cape Town i 660 milja od Antartike.
Prvi spomenuti ledenjak visok je 45 metara. Drugi je visok 9 metara, a širok oko 30 metara.
Većina ledenjaka je nastala na Antartiku, oblikovao ih snijeg na velikim santama leda koje prekrivaju kontinent. Kroz vrijeme, snijeg je bio kompresiran i od njega je nastalo još više leda, koji je polako putovao prema moru. Njihov je put bio različit, ili su se razbili o vodu, ili su putem formirali ledenu kapu.
Kako su nastale slatke linije na ledenjacima?
Većina ledenjaka bijele je boje i to zahvaljujući malim mjehurićima koji su zarobljeni u njihovoj unutrašnjosti i razbijaju svjetlost u svakom smjeru.
Ipak, ako se mjehurići istisnu van ili ako se dio ledenjaka otopi ili u kratkom vremenskom roku zaledi, taj se dio može 'obojati' u plavo.
Plave se linije najčešće stvaraju kada se pukotina ledenjaka napuni otopljenom vodom i zaledi tako brzo da se ni jedan mjehurić ne uspije stvoriti.
Zelena linija: kada ledenjak potone u slanu vodu on se može zalediti iznutra. Ako je voda bogata algama, može nastati zelena linija. Smeđa, crna i žuta linija nastaju zbog sedimentacije, koja nastaje na ledenjaku dok on stružući ulazi u more.
Najveći ledenjak na svijetu visok je skoro 168 metara, a samo je jedna desetina ledenjaka potpuno iznad vode.