Pulska Arena šesti je po veličini, ali i jedan od najočuvanijih, rimskih amfiteatra u svijetu. Uz bok je onima u Rimu, Veroni i Pompejima te stoga predstavlja izrazito vrijedno kulturno i povijesno blago Hrvatske. Iako nema mnogo ni povijesnih ni arheoloških podataka o izgradnji Arene, zna se da je podignuta u vrijeme rimskog cara Vespazijana. Po nekim je nagađanjima upravo on naredio izgradnju amfiteatra baš u Puli, jer je njegova ljubavnica Antonija Cendini tamo imala posjede.
Iako je amfiteatar izgrađen izvan vanjskih zidova Pule s gradom ga je povezivala Via Flavia koja je i danas jedna od glavnih prometnica. Arena je pravilnog eliptičnog oblika, a okružuje ju potpuno očuvan vanjski plašt s četvrtastim i polukružnim otvorima na kojem se nalaze četiri tornja. Unutrašnjost čine borilište u samom središtu i gledalište stepeničastog oblika koje je potrebi moglo biti i natkriveno planom, a u to je vrijeme primalo 23.000 gledatelja. U podzemnom su se dijelu Arene nalazile i dodatne prostorije za opremu, prostorije u kojima su se čuvale zvijeri te dva svetišta. Zgrada za gladijatore vjerojatno je bila odvojena od samog amfiteatra, no ona nikada nije pronađena iako postoji prolaz za koji se pretpostavlja da je vodio do nje.
Pulska Arena je, kao i svi ostali rimski amfiteatri u to vrijeme, bila namijenjena održavanju gladijatorskih igara, borbi zvijeri i ostalih, najčešće krvoločnih, oblika zabave. Nakon što su borbe zakonom zabranjene Arena je napuštena te je služila uglavnom za ispašu stoke. Tek su ponekad, tijekom srednjeg vijeka, u njoj održani sajmovi i viteški turniri. Upravo je zbog sve manje važnosti u pitanje doveden i sam opstanak Arene. Naime, stanovništvo je s vremenom počelo uzimati kamene blokove i metalne šipke iz amfiteatra i koristiti ih kao građevni materijal. Tako je Arena postala samo lako dostupno skladište sve do 15. stoljeća kada su vlasti zabranili njezino pljačkanje. Arena je bila ugrožena još nekoliko puta u povijesti. U 16. je stoljeću Mletačka Republika došla na suludu ideju da rastavi amfiteatar te da ga ponovno složi u Veneciji. Srećom, Arena je ipak ostala očuvana te oduševljava i dan danas.
Arena je s vremenom ponovno počela privlačiti pažnju te su građani, ali i svi posjetioci Pule, uočili njezinu posebnost i ljepotu. S vremenom je postala jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u Hrvatskoj. Turisti iz cijeloga svijeta dolaze istražiti amfiteatar i nakratko se vratiti u vrijeme gladijatorskih borbi. Posebno je zanimljiva stalna izložba u podzemnim prostorijama o maslinarstvu i vinogradarstvu Istre. Također, danas se u Areni održavaju brojne manifestacije i događanja. Svake je godine Pula domaćin Festivala igranog filma, a u amfiteatru se održavaju i koncerti. Poseban su ugođaj Arene već iskoristili svjetske glazbene zvijezde poput Luciana Pavarottija, Jose Carrerasa, Erosa Ramazzotija, Eltona Johna i mnogih drugih. A, u rujnu 2012. godine prvi je puta u jednom amfiteatru odigrana i hokejaška utakmica. Bez obzira na to posjećuje li se za vrijeme neke posebne prigode ili ne, Arena pruža jedinstven doživljaj koji je spoj antike, povijesti i avanture.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook