Svojim idejama pokušavaju pomoći čovječanstvu, potaknuti na akciju. Pozornost je posvećena virtualnim društvenim mrežama koje utječu na naše zdravlje, ponašanje, ali i društvo u cjelini.
Pročitajte i ovo
>> Facebook kao bijeg od neugodnosti
Bellov izum davne 1875. nije promijenio ljudsku želju i potrebu za druženjem. Prema mišljenjima stručnjaka, neće ni Facebook. 'Ljudi se neće prestati viđati. Istina, neki se zatvore u četiri zida i ne izlaze, no to je suludo. Ipak, većina koristi društvene mreže kao i telefon - da bi obogatili živu interakciju, a ne je zamijenili', smatra Nicolas A. Christakis, stručnjak za društvene mreže.
Ponovno definiranje ljudske prirode
Stručnjaci se slažu, online društva ista su, ali i različita od stvarnih. Nabijena su željom za stvaranjem veza i utjecajem, no da bi one virtualne imale velik utjecaj na nas, treba uložiti malo više. 'Moraš osjećati povezanost s tim ljudima, tada tehnologija pomaže', kaže Christakis.
No, ni tehnologija ne može pomoći društvu da stvori empatiju koja nam manjka u velikim postocima, tvrdi profesor Jerry Rifkin. 'Mi, ljudi smo najmlađa vrsta, mi smo bebe u susjedstvu i prijeti nam izumiranje', napominje. Da bi sačuvali civilizaciju, kaže Rifkin, potrebno je ponovno definiranje ljudske prirode i konačno shvaćanje važnosti našeg postojanja, a za to moramo biti više jedni uz druge.
