Higgsov bozon, ili takozvana 'Božja čestica' neophodna je za naše shvaćanje funkcioniranja svemira, ali nikad dosad ta čestica nije uočena u eksperimentima. Na sutrašnjem seminaru u Ženevi, timovi fizičara iz LHC-a podnijet će svoj izvještaj o lovu na Higgsov bozon. Iako se šuška kako je nešto uočeno, LHC nije zabilježio dovoljno podataka za proglašenje formalnog otkrića, koje bi bilo najveće dosad u fizici.
Pročitajte i ovo
Higgs je ujedno i glavni razlog projekta LHC, koji je koštao 10 milijardi dolara. Oba trenutno aktivna eksperimenta, ATLAS i CMS, tragaju za tom skrovitom česticom. Znanstvenici koji rade na tim eksperimentima uzbuđeni su, jer postoje indicije kako su svoj 'plijen' stjerali u kut i da je samo otkriće na pragu.
'Kroz narednih godinu dana ćemo definitivno znati postoji li Higgsov bozon, tako da to neće biti božićni dar ove godine', istaknuo je za BBC profesor Stefan Soldner-Rembold sa sveučilišta u Manchesteru. 'Otkriće Higgsovog bozona bili bi veliko, naravno, no još veće bi bilo otkriće da ta čestica ne postoji tamo gdje je predviđa teorija', dodao je .
Higgsov bozon je fundamentalna čestica i jedan od osnovnih građevnih blokova svemira. Ta je čestica ujedno i ključan nedostajući dokaz u vodećoj teoriji čestica u fizici, poznatom kao Standardni model, koji opisuje interakciju između čestica. Higgsov bozon objašnjava i zašto druge čestice imaju masu.
Nakon Velikog praska i tijekom procesa hlađenja svemira, formirana je nevidljiva sila poznata kao Higgsovo polje, a s njom je nastao i Higgsov bozon. Upravo to polje daje masu osnovnim česticama koje čine atome. Bez njega fundamentalne čestice bi se raspršile svemirom brzinom svjetlosti.
Jedan način kako se to može objasniti jest i usporedbom celebrity osobe i novinara/fotografa/reportera koji je okružuju. Dakle masa ljudi okružuje poznatu osobu i na taj način stvara otpor njezinom kretanju kroz prostor, odnosno drugim riječima, novinari i fotoreporteri daju toj osobi 'masu'.
Fizičari koji love Higgsov bozon, zapravo ne znaju masu te čestice, što im dodatno otežava lov. Zato oni traže tu česticu u rasponu masa koju predviđa teorija. Znanstvenici koriste i mjernu jedinicu u sigma razinama od jedan do pet, gdje je pet razina u kojoj se proglašava i formalno otkriće.
Već više od tjedan dana, internetom kruže glasine kako su fizičari na eksperimentima ATLAS i CMS uočili signal Higgsovog bozona između 2,5 i 3,5 sigma razina. To je dovoljno da se može reći da je nešto uočeno, no ne i potvrđeno, odnosno to je negdje između slučajnosti i pravog fizikalnog fenomena. Tri sigme se smatraju zapravo opservacijom fenomena.
No, pričekajmo sutrašnji dan, jer fizičari će morati javnosti ipak dati definitivan 'da' ili 'ne' na putanje jesu li pronašli 'Božju česticu'.
