"Arterijska hipertenzija najvažnija je bolest današnjice i u podlozi je većine bolesti sa smrtnim ishodom", naglasio je dekan Medicinskog fakulteta Davor Miličić. Prevenirati je možemo, kako je rekao, jedino zdravim načinom života i prehrane. "Sami lijekovi, bez promjena načina života i prehrane te bez smanjenja unosa soli, neće puno pomoći", ustvrdio je Miličić.
Prosječan unos kuhinjske soli, kako je istaknuto, u većini zemalja svijeta kreće se od 9 do 12 grama što je čak pet do šest puta više od fizioloških potreba te dvostruko više od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
>> Nakon teške hrane - detoksikacija: Evo što treba jesti!
Danas se smanjenje unosa kuhinjske soli navodi kao jedna od ključnih mjera suzbijanja nezaraznih kroničnih bolesti što je posebno istaknuto u Deklaraciji UN-a iz rujna 2011. u programu "Goal 25 by 25". Prema toj deklaraciji, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, smanjenje smrtnosti od nezaraznih bolesti za 25 posto do 2025., trebao bi biti ostvaren učinkovitim nacionalnim strategijama.
Uz agresivno liječenje bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom, smanjenje pušenja, umjeren unos alkohola i povećanje tjelesne aktivnosti kao ključna mjera navedeno je smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine, ciljne vrijednosti u programu smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli su pet grama dnevno za opću populaciju uključujući djecu i trudnice, ali s oprezom kod bolesnika sa srčanim zatajenjem i dijabetičara ovisnih o inzulinu.
Smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli može se, kako je istaknuto na skupu, postići jedino podizanjem svijesti nacije o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli pri čemu mediji imaju važnu ulogu, utvrđivanjem prosječnog unosa soli u pojedinoj državi, trajnom edukacijom i suradnjom s prehrambenom industrijom na partnerskoj osnovi.
Osim Finske koja je s tom kampanjom krenula sedamdesetih godina prošlog stoljeća i ostvarila zamjetan uspjeh, trenutni lider u svijetu je Velika Britanija koja je upravo suradnjom s prehrambenom industrijom uspjela od 2005. do 2012. godine smanjiti unos soli s 9,5 na 8,1 gram dnevno što je rezultiralo s 8500 manje smrti godišnje.
Smanjenje bi, kako je istaknuto, trebalo biti provođeno postupno i to godišnjim smanjenjem unosa soli od četiri posto kako bi populacija postupno mogla mijenjati navike te gotovo neprimjetno prihvatiti hranu s manjom količinom kuhinjske soli.
Hrvatsko društvo za hipertenziju na kongresu 2006. donijelo je deklaraciju o važnosti početka nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli u kojoj su istaknuti svi važniji ciljevi, a na kongresu Hrvatskog društva za aterosklerozu 2008. godine službeno je najavljen početak Nacionalnog programa. U Hrvatskoj su, poručeno je, ostvareni svi preduvjeti za početak provođenja programa smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli za četiri posto godišnje.
Planira se, kako je rečeno, nastaviti s podizanjem nacionalne svijesti o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli, ostvariti partnersku suradnju s prehrambenom industrijom, uvesti obilježavanje namirnica s manjim udjelom kuhinjske soli kao i izrada zakonske regulative.
Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik poručio je kako je preventiva u njegovom ministarstvu jedan od najvažnijih projekata, a jedna od inicijatorica skupa, Sanja Musić Milanović podsjetila je kako je lani organiziran Tjedan preventive, ove godine Mjesec preventive te je stoga izrazila nadu kako će do 2015. i građani i sustav živjeti u preventivi. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Neugodan susretSpustio se u podrum i prestravio: "Prostrijelila ga je pogledom, a djelovala je zastrašujuće"
-
Poziv Domagoja MikićaNebo iznad hrvatskog grada je među najzagađenijima u Europi: "Našli smo spojeve koji mogu biti opasni"
-
Brutalan napad u Sj. IrskojMladića pribili čavlima na ogradu: Policija objavila detalje
