'Naši testovi zasad su ograničeni samo na laboratorij, ne i na čovjeka, a mnogi lijekovi koji rade u laboratoriju, mogu imati znatno manji efekt kod ljudi', rekao je profesor Magnus Essand novinaru britanskog lista The Guardian.
>> Može li običan aspirin spriječiti rak?
Zvuči predobro da bi bilo istinito - virus koji ubija rak. 'Ponekad koristim izraz 'ubojica koji ubija loše momke'', napominje profesor Essand. Njegova proizvodnja je jeftina, a učinkovitost nevjerojatno precizna, sa samo blagim nuspojavama, koji su slični slabijoj gripi kod ljudi. Fotografije laboratorijskih istraživanja prikazuju kako se tumori u laboratorijskim miševima doslovce tope.
Siguran za čovjeka
'To je nevjerojatno. Bolje je od bilo čega drugog. Stanice tumora koje su otporne na bilo koji drugi lijek, ovaj virus ubija u životinjama', pojasnio je Essand, koji inače radi u Sveučilišnoj bolnici Uppsala u Švedskoj, koja je Europski centar za izvrsnost u neuroendokrinim tumorima.
Ipak onkolozi te bolnice ne smiju, jer bi se odmah našli iza rešetaka, potrčati hodnicima te bolnice i dograbiti rješenje iz Essandovog frižidera. Lijek nije odobren.
Genetičarima znanost ima savršenog smisla. Činjenica ljudske biologije jest da su normalne stanice programirane tako da umiru nakon što ih napadne virus, jer to sprječava daljnje širenje virusa po organizmu. No, stanica raka je besmrtna, jer kroz njezine mutacije, nekako je uspjela ugasiti dio svog genetskog programa, koji forsira samoubojstvo stanice. To znači da, ako prikladni virus zarazi stanicu raka, on će se nastaviti nekontrolirano širiti ostatkom tumora i prouzročiti razaranje stanica tumora.
Stvar poznata još od 80-ih
No, Essandova metoda liječenja virusom nije prva svoje vrste. Još od 1980-ih, liječnici znaju kako su virusne infekcije sposobne dramatično smanjiti tumore. No tek nakon 1990-ih i pravog napretka u razumijevanju genetike, znanstvenici su razumjeli kako iskoristiti i pojačati taj efekt. Dva desetljeća kasnije prvi rezultati tih istraživanja potiču rasprave kod znanstvenika.
Pa zašto onda Essand, sigurno se pitate, sprema staviti 'ključ u bravu' svojeg projekta? 'Novac. Odnosno, nedostatak istog', ističe on. Koliko novca, postavlja se pitanje. 'Oko 9,5 milijuna kuna', procjenjuje taj profesor, a na taj iznos novinar Guardiana Alex Masters se gotovo nasmijao. Za ovakvo istraživanje, to je prava sitnica. 'To je bonus bankarskog menadžera, manje od WC školjke rock zvijezde, to je najbolja ponuda!', zaključio je Masters.
Zaobišao problem
Essandov rad već financiraju Švedsko društvo za borbu protiv raka i Švedsko dječje društvo za borbu protiv raka. Virus koji je Essand prethodno razvio za borbu protiv raka prostate, čeka skorašnji početak kliničkog testiranja na ljudima u Rotterdamu, uz dozvolu Europske unije.
Objasnimo malo o kakvom se virusu, koji i dalje leži u frižideru, radi. Dakle, radi se o modificiranoj verziji adenovirusa, za kojeg se zna kako je bezazlen za čovjeka. Potječe od ljudi i prirodno nastaje u adenoidima. Njegova najveća mana jest da je presiguran, jer je čovjekov imunološki sustav imao tisuće godina pronaći način kako da ga ubije istog trenutka kad napusti adenoide.
Ono što je Essand napravio, jest revolucionaran način kako zaobići taj problem i omogućiti tom virusu da se proširi stanicama tumora u drugim dijelovima tijela. Essand za svoja testiranja nabavlja stanice, miks enzima, koncentraciju proteina i antitijela iz SAD-a. Njihova cijena iznosi svega nekoliko stotina dolara. Pravi problem, zbog kojeg je potreban novac kojeg taj švedski profesor traži, jest dobiti zdravstvene i sigurnosne papire za početak prvih testiranja van njegovog laboratorija.
Nema bogaćenja - nema farmaceuta
Isto tako, kako sva testiranja imaju tri faze, Essand za navedenih 9,5 milijuna kuna, može napraviti prve dvije faze, dok bi treću fazu trebale i mogle preuzeti farmaceutske kompanije. No farmaceute to nimalo ne zanima. Zašto? zato što je Essand pravi znanstvenik, kojeg ne zanima novac za bogaćenje, ne zanima ga profit. Njegov rad već je objavljen u svim relevantnim svjetskim znanstvenim žurnalima, što znači da ga se više ne može patentirati i na njemu zaraditi nesagledivo bogatstvo (za farmaceute).
'To je zato što farmaceutske kompanije traže samo ogroman profit, kojim će svi oni moći otplaćivati svoje hipoteke', kaže Kjell Oberg, šef onkologije Sveučilišne bolnice Uppsala i Essandov kolega. Zbog razloga poznatih valjda samo nordijskim bogovima Toru i Votanu, kako se Masters našalio, švedska vlada ne želi financirati testiranje na ljudima, bez obzira što bi to potencijalno moglo srezati njihove zdravstvene račune za milijarde kruna.
No, nije sve izgubljeno. Onog trenutka kad Essandovi uzorci dobiju odobrenje i kad budu spremni za uporabu, on može po snazi europskog zakona, početi nuditi lijek na individualnoj bazi svim pacijentima, koji su spremni riskirati, potpisom na ugovor. Unutar 18 mjeseci, Essand bi tako mogao započeti svoje testiranje na ljudskim pacijentima. Nadajmo se da će mu barem to uspjeti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
ZAR I TI, SINE BRUTE?
skandal u KBC-u!
Putinova prijetnja
