Znanstvenici kažu kako sa gotovo stopostotnom sigurnošću mogu tvrditi da se Solarni sustav kojem Zemlja pripada nalazi unutar velikog 'mjehurića'.
Pročitajte i ovo
Prema najnovijim spoznajama, prije 10 milijuna godina jezgra Supernove ekspolodirala je poput kokice te se raspršila u golemi balon u međuzvjezdanom prostoru u kojem se sada nalazi Zemlja koja je prema izračunima stara 13.5 milijardi godina.
VIDEO Entuzijast tvrdi da je pronašao 'izvanzemaljsku bazu' na Mjesecu?!
Nazvan 'lokalni balon', ovo područje u obliku kikirikija, promjera 300 svjetlosnih godina, otkriva zbog čega se u svemiru u našoj blizini nalaze iznimno malene količine prašine i plina, piše Daily Mail.
Iako su se prve teorije o postojanju takvog ograničenog prostora pojavile već 70-ih godina prošlog stoljeća, znanstvenici ih nisu mogli potvrditi.
U to je vrijeme uočeno da se u našem sustavu nalazi puno manje čestica plina i prašine nego je to u ostatku svemira. Ta spoznaja bila je prvi korak u otkrivanju teorije svemirskog 'mjehurića'.
Jedna od kjučnih spoznaja koja je navela znanstvenike na ovaj zaključak je i izostanak opasnih X-zraka, naime prema tvrdnjama znanstvenika, tijekom snažne eksplozije Supernove, sila ih je izbacila iz međuzvjezdanog prostora.
I dok sile koje su nastale nisu bile dovoljno snažne da istrijebe život na Zemlji, itekako su utjecale na njezino okruženje, stvarajući mjehurić ispunjen toplim zrakom koji i danas postoji oko Zemlje.
'Za 20 godina pronaći ćemo dokaz izvanzemaljskog života 'novom generacijom' teleskopa'
Kako bi ispitali teoriju, znanstvanici sa Sveučilišta u Miamiju lansirali su raketu na kratak put u svemir, lansiranje je izvršeno u prosincu 2012. godine u Novom Meksiku.
Raketa je dosegla brzinu od 260 km/h te provela punih 5 minuta u prostoru iznad atmosfere noseći sa sobom rendgenski detektor DLX.
Tijekom tog ekserimenta, rendgenski detektor je otkrio da je čak 40% mekih X-zraka proizašlo iz Sunčevog sustava, dok je ostatak, prema mišljenju struke, morao nastati iz 'lokalnog mjehurića' ispunjenog toplim zrakom, nastalog nakon ekspolozije Supernove.
'Ovo je značajno otkriće', rekao je profesor Massimiliano Galeazzi koji je vodio ovo istraživanje.
'To znatno utječe na razumjevanje područja galaksije u blizini Sunca, te može poslužiti kao temelj za buduće teorije o strukturi galaksije', dodao je Galeazzi koji sa svojim timom već planira sljedeći let DXL detektora koji će uklučivati dodatne detektore kako bi otkrili što više o međuzvježđu koje nas okružuje. Misija je planirana za prosinac 2015. godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
