455512
455512
455512
455512
455512

Stvarni progon vještica u Hrvatskoj: "Spavala je s vragom, mučena je i spaljena"

  • , 01.11.2016., 10:53
  • Autor:
  • komentara

Suludo ubijanje naposljetku je zaustavila Marija Terezija sredinom 18. stoljeća.

 
 
 
 
Prizor iz filma Twins of Evil (FOTO: Screenshot)
Prizor iz filma Twins of Evil (FOTO: Screenshot)

Glumiti vještice u noći s ponedjeljka na utorak mnogima se činilo kao zgodna ideja, ipak se slavila "njihova noć", no čuti optužnicu da ste "coprnica" prije par stoljeća bila je najgora stvar koja vas je mogla zadesiti.

I doista, vratimo li se malo u povijest, pogotovo u 17. i 18. stoljeće, činjenice govore da je diljem Hrvatske na stotine ljudi stradavalo u najgorim mukama jer je netko u njih upro prstom i prozvao ih vražjim slugama.

Dio krvave prošlosti moguće je pronaći u Državnom arhivu u Zagrebu, čiji spisi otkrivaju da je, primjerice, u ožujku 1699. godine Vajda Tinodi optužena da je bila u vražjem kolu i spavala sa Sotonom zbog čega je tri puta mučena.

Kako je Tinodi završila nije rečeno, no taj isti popis govori da su mnoge njezine "sestre po optužnici" na kraju bivale spaljene. Tako je na lomači završila i Magdalena Marolić, koju su tadašnje vlasti optužile da je letjela i radila tuču. 

Okrutna povijest zagrebačkih coprnica (iz Arhiva grada Zagreba)

U plamenu su ginuli i muškarci, recimo mesar Matija Lončarić jer ga je netko prokazao da se druži s vragom, no uglavnom su žrtve bile žene, od kojih je većina skončala na Griču, Klenovniku, Osijeku, Turopolju, Belskoj župi, Samoboru, Varaždinskim Toplicama...

Kome su i što su sve te jadne osobe bile zapravo krive možemo samo nagađati, no svemu je naposljetku na kraj stala Marija Terezija, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, koja je 1768. godine “Općim zakonikom o kaznenom sudskom postupku" zabranila neutemeljene progone i zatražila da se osobe proglašene kao vještice izvedu ispred nje i njezinih liječnika kako bi mogla donijeti procjenu.

Upravo je Marija Terezija od optužbi križevačkog magistrata oslobodila i Magdu Logomer, ženu koju je neka susjeda optužila da se pretvarala u muhu i koju vodimo kao jednu od posljednjih osoba prozvanih zbog "čaranja" i sklapanja pakta sa samim Nečastivim.  

Malleus maleficarum (Malj za vještice) teološko je objavljeno 1486. godine. U svjetsku je književnost ušlo kao jedno od najopskurnijih i najbolesnijih svih vremena. Potpisali su ga Heinrich Kramer and Jacob Sprenger.

Odisalo je mizogonijom i sadizmom te je utjecalo na stvaranje masovne histerije protiv opasnosti od vještica. Posljedičnio je dovelo do progona, mučenja i pogubljivanja žena i muškaraca u sljedećim stoljećima.

U uvodu knjige donosi se tekst bule Summis desiderantes affectibus pape Inocenta VIII. iz 1484. godine, koja je je postavila temelje za progon vještica. Izvor Wikipedia.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se