Katolička Crkva priprema se za 27. travnja, kad će prvi put istodobno svecima postati dvojica papa, Ivan XXIII. i Ivan Pavao II.
Nije lako postati katolički svetac: to se događa nakon dugačkog procesa poslije smrti kandidata i najčešće podrazumijeva dva čuda koja mu Vatikan priznaje.
Postupak ima pet stupnjeva, a AFP piše kako može biti vrlo skup, stajati i do milijun dolara, zbog čega su dosad kandidati češće bili iz razvijenoga svijeta, a Vatikan se sada trudi olakšati pristup toj kategoriji i kandidatima iz siromašnih zemalja.
U slučaju Ivana XXIII. papa Franjo odbacio je tradicionalni postupak i odobrio kanonizaciju iako nije potvrđeno drugo čudo. Papin je 'ubrzani' postupak poznat kao ekvipolentna kanonizacija i njome priznaje kandidatov kultni status.
Na glasu svetosti
Postupak se pokreće pošto je neka osoba umrla 'na glasu svetosti', što znači da je vjernici počnu štovati. Obično prije pokretanja postupka prođe najmanje pet godina od smrti, ali sve se može i ubrzati kao u slučaju planetarno popularnih osoba poput Majke Terezije i pape Ivana Pavla II.
Sluga Božji
Kad se svetački ugled i službeno prepozna, kandidat postaje Slugom Božjim pa se imenuje postulator koji će prikupljati svjedočanstva o njegovu životu i utvrditi sve što o njemu treba znati. Postulatorovi nalazi šalju se Kongregaciji za kauze svetaca u Vatikan. Ondje se imenuje 'đavolji odvjetnik', osoba zadužena da iznosi skeptična stajališta prema kandidatu i njegovim postignućima i vrlinama. Ako kandidat, po ocjeni Kauze, 'izdrži' to ispitivanje i ostane dostojan svetosti, postupak ide dalje.
Časni sluga Božji
Sluga Božji tada postaje Časnim slugom Božjim i počinje traganje za čudima koja bi mu se mogla pripisati. Nužno je jedno čudo, a u toj su vatikanskoj dubinskoj potrazi uz teologe angažirani i liječnici pa mnogi kandidati 'padaju' u toj fazi zato što se za moguća čudesna ozdravljenja pronađu i ovozemaljski razlozi.
Blaženik
Kad vatikanski istražitelji pronađu dokaz za ono što vjeruju da je bilo čudo, kandidat postaje blaženikom, a svečanost beatifikacije - proglašenja blaženikom održava se najčešće u kandidatovu gradu u nazočnosti lokalnih crkvenih velikodostojnika. Svečanost predvodi ili Papa ili prefekt Kongregacije za kauze svetaca. Blaženik, kako se od tada kandidat titulira, dobiva i svoj dan u katoličkome kalendaru. Crkva dopušta štovanje blaženika u mjesnoj ili pokrajinskoj crkvi, nekom katoličkom redu ili nekoj zemlji. U Hrvatskoj je deset blaženika, među kojima i kardinal Alojzije Stepinac, kojega je blaženikom proglasio papa Ivan Pavao II.
Svetac
Iako blaženika i sveca dijeli samo još jedno čudo, mnogi godinama ostaju blaženicima, a neki i zauvijek. No, ako se potvrdi još jedno čudo, postupak kanonizacije završava misom koju predvodi Papa, najčešće u bazilici sv. Petra, te dotadašnji blaženik postaje svetac. Hrvatska ima tri sveca Hrvata. Nikola Tavelić prvi je hrvatski svetac, a svetim ga je proglasio papa Pavao VI. 1970. godine. Drugu dvojicu, svetog Marka Križevčanina i svetog Leopolda Mandića kanonizirao je Ivan Pavao II. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
