Istraživanje iz kojeg je izdvojen 461 volonter pokazalo je da neki ispitanici imaju drugačiji 'konekcijski' uzorak koji se povezuje s standarnim i pozitivnim aspektima života, poput dobre memorije i vokabulara, osjećaja zadovoljstva i višeg stupnja obrazovanja. S druge strane, kod druge skupine ljudi, na drugoj strani skale, uočena je sklonost negativi, bijesu, kršenju pravila kao i lošijoj kvaliteti sna.
Pročitajte i ovo
školska zbornica
Indeks cijenjenosti učitelja pao na povijesni minimum: "Plaće su im 10 posto niže od prosjeka"
Važno istraživanje
Porast razine mora ozbiljan je problem, ali najnoviji podaci ukazuju na pogrešku
VOZAČI, OPREZ
Velika akcija policije: Provjeravat će sve, a imaju i poseban uređaj
u tijeku
Kaos na Bliskom istoku
Trump poslao upozorenje Iranu: "Bolje da to ne rade"
POKROVITELJ LIRIO LUCAS
Oaza uz Mrežnicu: Na prodaju kuća kao stvorena za obiteljska druženja
Istraživanjem se napominje kako odgovore na pitanja o tome jesmo li sretni ili pak vodimo nesretan i jadan život možemo pronaći u mozgu. Istraživanje su zajednički provela Sveučilišta Oxford, Washington i Minnesota, piše Daily Mail.
Istraživanje o radnom vremenu: Zaposlenici koji rade manje su sretniji
Istraživanje koje se bavilo analizom magnetske rezonance i skenova mozga provedeno je na 1200 osoba, a prema razultatima 461 uzorka izrađena je univerzalna mapa funkcioniranja mozga.
'To je mapa koja ukazuje na povezanost moždanih funkcija kod prosječne populacije. Istraživali smo načine na koji pojedine regije, odnosno centri u mozgu komuniciraju jedni s drugima', objasnio je profesor Stephen Smith.
Rezultati su pokazali da su ljudi koji se nalaze na jednoj strani mape, onoj pozitivnoj, uglavnom pozitivni ljudi, bogatog vokabulara, pamćenja, životnog zadovoljstva ali i većih godišnjih prihoda i stupnja obrazovanja. Oni na drugoj strani, tzv. negativnoj strani, su pesimisti skloni bijesu, a karakterizira ih i loša kvaliteta sna.
'Nadamo se da će nam ovakva istraživanja pomoći da u budućnosti razvijemo mehanizme preusmjeravanja konekcija u mozgu kako bi stvorili pozitivne vrijednosti', rekao je profesor Smith.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook