Ovaj veliki projekt počeo je krajem 80-ih godina, rekao je Puljak napomenuvši da je sve krenulo vrlo strpljivim radom koji se na kraju isplatio. "Ovo je uspjeh svih koji su nam omogućili rad, a to su Ministarstvo znanosti i Sveučilište u Splitu", naglasio je Puljak dodavši da je u početku u kolaboraciji CMS u kojoj oni rade bilo 100 ljudi, a danas ih je 3000 iz cijelog svijeta.
"Ovo je prvi put da je cijeli svijet ujedinjen u globalnom projektu koji je doveo do ovakvih rezultata", kazao je Puljak. Ivica Puljak imao je ključnu ulogu u objavljenom rezultatu CMS kolaboracije, pa je tako kroz njegov "zlatni" kanal raspada prepoznato nekoliko događaja koji upućuju na postojanje Higgsova bozona mase 125 GeV.
Otkriće "Božje čestice" pomaže da lakše shvatimo prirodu i kako je svemir izgledao na samom početku, rekao je Puljak dodavši da to otkriće opisuje sve sile u prirodi osim gravitacije.
"Gledajući u podatke vidjeli smo da na jednom mjestu postoji više događaja nego što smo očekivali iz poznatih procesa u prirodi. Kada smo pokušali protumačiti taj višak događaja nikako ga nismo mogli objasniti iz postojećih znanja", objasnio je Puljak dodavši da su znanstvenici tada zaključili da su pronašli novu česticu čija su se svojstva podudarala s onima Higgsova bozona.
>> POGLEDAJTE proces u kojem su fizičari vidjeli 'Božju česticu'
No, naglasio je, da bi se utvrdilo da je to zaista ta čestica treba se na tome raditi još godinama.
Svoju doktorsku tezu na CERN-u je izradio i Nikola Godinović dajući doprinos razvoju metode mjerenja spina i parnosti Higgsova bozona. To bi mjerenje trebalo donijeti konačnu potvrdu prirode novootkrivene čestice mase 125GeV.
Ulaganje u fundamentaln istraživanja
"Za civilizaciju nema puno koristi od ovog pronalaska, no zasigurno se isplati ulagati u fundamentalna istraživanja jer se to vraća kroz obrazovanje mladih znanstvenika", rekao je Godinović.
Član splitske CMS grupe bio je i Damir Lelas koji je pridonio preciznosti mjerenja energije elektrona, posebno značajne za mjerenje "zlatnog" kanala raspada Higgsovog bozona. Kako je rečeno na današnjem predavanju, znanstvenici nisu najsretniji što je Higgsov bozon dobio naziv "Božja čestica".
"Taj naziv senzibilizira javnost za znanstvene teme, no nema veze s religijom", objasnili su splitski znanstvenici. Prvotno je čestica trebala dobiti naziv "prokleta čestica" jer je nikako nisu mogli pronaći.
Ivica Puljak kazao je kako u CERN-u svakoga dana radi 5000 znanstvenika među kojima najviše mladih. "Svi su oni ujedinjeni jednom idejom - znanosti. Atmosfera je motivirajuća i fenomenalna", zaključio je Puljak.
Splitskim znanstvenicima čestitao je i rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić istaknuvši da to Sveučilište već godinama podupire rad fizičara u CERN-u. "Ja sam kao rektor ponosan što smo dio jednog velikog projekta. Ovim smo pokazali da nismo slučajno najbolje sveučilište u zemlji. To možemo zahvaliti kolegama iz CERN-a i njihovim radovima koje su objavili", kazao je Pavić. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
