Benedikt XVI. je prvi poglavar Katoličke crkve u gotovo 600 godina koji se odrekao svoje dužnosti. S funkcije bi, kako je sam objavio, trebao sići 28. veljače, nakon čega odmah počinje teći rok unutar kojega mora početi izbor njegova nasljednika. Taj izbor naziva se konklavom.
Pročitajte i ovo
>> Ostankom u Vatikanu Papi će se pružiti sigurnost i privatnost
Konklava dolazi od latinske riječi 'conclave', što znači soba koju se može zaključati ili doslovno 'pod ključem'. Već se iz ovoga može zaključiti kako je riječ o prilično tajnovitom postupku. Prvi je put novi papa po pravilima sličnim današnjima izabran 1276. godine.
Najranije 15, a najkasnije 20 dana od odlaska (smrti ili svojevoljnog odricanja dužnosti) pape, mora se sastati Kardinalski zbor. Spominje se, doduše, da bi se ovaj rok jednokratno mogao ukinuti kako bi se sve odigralo čim brže.
Kardinalski zbor može sačinjavati najviše 120 kardinala s pravom glasa, tzv. elektora, a u ovom ih je trenutku 118. Pravo glasa imaju svi kardinali mlađi od 80 godina - kardinala starijih od 80 godina trenutno ima 91. Konačni broj elektora mogao bi se izmijeniti, s obzirom da će barem jedan kardinal uoči samog početka konklave navršiti 80 godina i time izgubiti pravo glasa.
Razdoblje u kojemu nema pape zove se 'sede vacante' ili 'prazna stolica' (misli se, naravno, na Svetu stolicu).
Više krugova glasovanja
Sam izbor novog pape je prilično tajnovit, ali procedura je ipak načelno poznata. Kardinali-elektori se zatvore u Sikstinsku kapelu i iz kompleksa oko nje praktički ne izlaze dok posao ne obave. Novi poglavar Crkve mora dobiti podršku barem dvije trećine plus jednog elektora, a postupak glasovanja može biti prilično dug i iscrpljujući.
Prvog dana konklave moguće je organizirati jedan krug glasovanja, a svaki sljedeći dan četiri kruga - dva ujutro i dva poslijepodne. Nakon tri uzastopna dana može se organizirati dan pauze.
Svaki elektor dobije glasački listić na kojemu u prazan prostor nakon rečenice 'Za vrhovnog svećenika biram...' upisuje ime svog favorita. To moraju učiniti na način da ne bude moguće rukopisom identificirati tko je za koga glasovao.
Igla, konac, i glasački listići
Po završetku svakog kruga izbora, osoba zadužena za prebrojavanje glasova svaki listić buši iglom točno kroz riječ 'biram' i kroz svaki listić provlači konac. U konačnici ih sve zajedno spaljuje, a vjernici na Trgu svetog Petra, ovisno o boji dima koji izađe iz Sikstinske kapele, stječu dojam je li novi papa izabran ili ne. Crni dim signalizira da konklava ide dalje, a bijeli da je okončana.
Na čelu Kardinalskog zbora, koji osim što izabire novog papu, upravlja Crkvom dok ona nema poglavara, nalazi se dekan, ali on nema nikakve dodatne ovlasti nad svojim kolegama kardinalima, već je zamišljeno da bude samo 'prvi među jednakima'. S obzirom da funkciju dekana trenutno obnaša 85-godišnji Angelo Sodano, predstojeća će konklava zbog njegove dobi izgledati ponešto drugačije. On više nema pravo glasa pa će funkciju 'prvog među jednakima' na konklavi preuzeti 79-godišnji Giovanni Battista Re, dok će Crkvom do izbora novog pape administrativno upravljati trenutni vatikanski državni tajnik Tarcisio Bertone (78).
Habemus papam!
Nakon okončanja konklave, kada bijelim dimom iz Sikstinske kapele bude signalizirano da je novi papa izabran, frazu 'Habemus papam' i ime novog poglavara Katoličke crkve s glavnog balkona Bazilike svetog Petra tradicionalno objavljuje kardinal protođakon. Na toj je funkciji trenutno Jean-Louis Tauran (69).
Spomenuta fraza, inače, u cjelini glasi ovako: 'Annuntio vobis gaudium magnum... habemus papam!', a u prijevodu znači 'Objavljujem vam s velikom radošću... Imamo papu!'.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
