VIDEO: Emancipacija američkih crnaca

Barack Obama, 47-godišnjak koji će sutra položiti prisegu kao 44. američki predsjednik, ostvarenje je sna borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga i bivšeg američkog predsjednika Johna Kennedyja, s kojim Obamu često uspoređuju zbog njegove karizme i nade za promjenu koju nagovješćuje. 'Neću biti savršeni predsjednik, ali ovo vam mogu obećati: uvijek ću prema vama biti iskren i reći ću vam što mislim', kazao je svojedobno svojim pobornicima. U zemlji u kojoj su Afroamerikanci stekli ljudska prava prije nešto manje od pola stoljeća, demokratski je kandidat prošao nevjerojatan put i otkrio lice pomlađene Amerike koja je u miru sama sa sobom.

Pročitajte i ovo Prvi put nakon odustajanja Dramatično obraćanje iz Bijele kuće: "Amerikancima prijeti opasnost..." Zbog dišnih problema Hospitaliziran je bivši američki predsjednik George H.W. Bush

Kada je rođen 4. kolovoza 1961. na Havajima, od oca crnaca iz Kenije i majke bjelkinje iz Kanzasa, brakovi između crnaca i bijelaca bili su zabranjeni u velikom broju američkih država. Takve 'miješane' brakove Vrhovni sud legalizirao tek 1967. godine. 'Tko je mogao vjerovati da će jedan četrdesetogodišnji crnac, imenom Barack Obama, jednoga dana postati predsjednički kandidat Demokratske stranke', upitao se nakon što je pobijedio svoju suparnicu Hillary Clinton na unutarstranačkim izborima. Svoju kampanju vodio je u ime 'jedinstva' Amerikanca i kako bi ponovno uspostavio 'američki san', koji je prema njegovom mišljenju uništen. 'Odlučio sam se kandidirati na predsjedničkim izborima u ovom trenutku povijesti jer duboko vjerujem da mi nećemo moći razriješiti probleme našeg vremena ako to ne učinimo svi zajedno', objasnio je.

Podsjećajući na svoje porijeklo, potvrdio je: 'Povijest je ta zbog koje nisam perfektan kandidat. Ali to je povijest koja je duboko u meni ucrtala ideju da je ova nacija više od njezinih stranaka'. Barack Obama je izašao iz anonimnosti jedne srpanjske večeri 2004. godine kada je stupio za govornicu na demokratskoj konvenciji u Chicagu. 'Ne postoji lijeva Amerika i konzervativna Amerika, postoje samo Sjedinjenje Američke Države. Ne postoji crna Amerika i bijela Amerika, ne postoji latino ili azijatska Amerika, postoje Sjedinjene Američke Države', jednostavno je rekao i oduševio milijune svojih sunarodnjaka. Obama želi biti predsjednik upravo te pomirbe i predsjednik 'američkog sna', prigrlivši ideje dvojice američkih heroja, borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga i predsjednika Johna F. Kennedyja, na kojega je svojom mladošću i karizmom podsjećao.

Političku karijeru Obama je započeo 1997. kada je u najsiromašnijim dijelovima Chicaga izborio mjesto u senatu Illinoisa, a za američkog senatora je izabran u studenome 2004. godine. Predsjedničku će dužnost preuzeti 20. siječnja, nakon trodnevnih inauguralnih svečanosti u Washingtonu na kojima će nazočiti oko dva milijuna ljudi.

Glavni datumi borbe za emancipaciju američkih crnaca

- 1862. - Republikanski predsjednik i abolicionist Abraham Lincoln emancipira crnce u konfederalnim državama američkog Juga. Nakon Lincolnove pobjede na predsjedničkim izborima 1860. države Juga odlučile su se odcijepiti. Dolazi do građanskog rata između Sjevera i Juga, koji završava pobjedom Sjevera. 

- 1865. - 13. amandman Ustava abolira ropstvo. Osam od dvanaest prvih američkih predsjednika imali su robove.

- 1868. - 13. amandman Ustava: svaka osoba rođena u SAD-a je američki državljanin i ima sva prava po zakonu.

- 1896. - Odluka Vrhovnog suda kojom se legalizira segregacija ("odvojeni ali jednaki") i legaliziraju diskriminatorni zakoni južnih država. Crnci postaju žrtve nasilja, posebice rasističkih skupina poput Ku Klux Klana.

- 1945. - General Dwight Eisehower po prvi puta integrira crnačke postrojbe u vojsku SAD-a. 

- 1949. - Desegregacija američke vojske nakon predsjedničkog ukaza.

- 1954. - Vrhovni sud zabranjuje segregaciju u školama.

- 1955. - Crnkinja Rosa Parks uhićena je nakon što je odbila svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelcu. Borac za ljudska prava Martin Luther King pokreće bojkot autobusa u Montgomeryu u Alabami.

- 1957. - Zakon o građanskom pravu koji štiti pravo glasa crnaca.

- 1960. - Novi zakon o građanskom pravu, koji se odnosi na pravo glasa crnaca i kažnjavanje određenih rasističkih zločina.

- 1961. - 'Putovanje slobode' antirastističkih pobornika na jugu.

- 1963. - 'Sanjao sam...': povijesni govor Martina Luthera Kinga pred oko 200.000 osoba u Washingtonu, koji govori o Americi bez rasizma. U Birminghamu u Alabami u eksploziji bombe u jednoj crkvi poginule su četiri crne djevojčice.

- 1964. - Martin Luther King dobio je Nobelovu nagradu za mir.

- 1965. - Snage reda napadaju antirastističke pobornike u Selmi u Alabami. Predsjednik Lyndon Johnson određuje načela pozitivne diskriminacije, kako bi potaknuo zapošljavanje pripadnika manjina i potpisuje zakon o glasačkom pravu.

- 1968. - Ubojstvo Martina Luthera Kinga, neredi u 125 gradova, dva crna američka sportaša na Olimpijskim igrama u Meksiku dižu šake u zrak kao znak potpore militantnoj skupini za zaštitu prava crnaca Crni panteri.

- 1986. - Treći ponedjeljak u siječnju, posvećen Martinu Luther Kingu, postaje praznik.

- 1989. - General Colin Powell postaje prvi afro-amerikanac imenovan na mjesto zapovjednika glavnog stožera američke vojske. On će također postati i prvi crnac na mjestu državnog tajnika. Na taj ga je položaj 2000. imenovao predsjednik George W. Bush.

- 1992. - Rasistički nemiri u Los Angelesu u kojima je poginulo 59 osoba. Neredi su izbili nakon što su četiri policajca bijelca pretukla crnca Rodneya Kinga.

- 1995. - Više od 800.000 crnaca okupilo se ispred Bijele kuće, označavajući dan 'okajanja i pomirenja'. 'Marš milijuna' najveći ikad održan skup američkih crnaca ikada organizirao je Louis Farrakhan, kontoverzni glas crnačke zajednice.

- 2008. - Barack Obama, dijete crnca iz Kenije i bijele Amerikanke, postaje prvi crni predsjednik Amerike. U Bijelu kuću do sada nikada nije ušao predsjednik koji nije bio bijelac.