Njihov odnos nakon pokušaja puča, koji očito nije uspio, jedva da može biti gori, a pravo pitanje sada je kakve će posljedice snositi oni koji se izjašnjavaju kao "Gulenisti".
Pročitajte i ovo
Gulenov pokret Hizmet je početkom prošlog desetljeća podržavao Erdoganovu umjerenu Stranku pravde i razvoja (AKP) u pohodu na vlast. Rođen u Turskoj, 75-godišnji Gulen živi u egzilu u SAD-u od 1999. Njegov pokret Hizmet, koji se oslanja na općeprihvaćeni islam te ga se smatra protutežom radikalnim islamskim trendovima, u Turskoj je vrlo snažan i utjecajan. Broji milijune sljedbenika i cijelu mrežu škola, kako u Turskoj tako i u svijetu, nevladinih udruga, medijskih kuća i financijskih ustanova te je privukao pažnju američkog Saveznog istražnog ureda (FBI).
Gulen je u Turskoj uvijek imao prijatelje, no njihov se broj smanjio kada je počeo propitivati Erdoganove sklonosti autoritarnoj vladavini. Odnosi su zahladili, a Erdogan je 2012. Gulena optužio da mu je namjestio korupcijski skandal. Gulena i Hizmet je optužio za vođenje "paralelne države" u cilju svrgavanja legitimne vlade.
Godine 2014., Erdogan je iz vojske, policije i pravosuđa uklonio na stotine Gulenovih pristaša, a obrušio se i na medije koje kontrolira Hizmet ili su mu naklonjeni.
Erdogan, koji je više od desetljeća obnašao premijersku dužnost prije nego što je 2014. osvojio predsjedničke izbore, tada je obećao da će istjerati "Guleniste" iz "njihovih jazbina".
Prema turskoj novinskoj agenciji Anadoliji, koju prenosi AFP, u posljednje dvije godine u zatvoru je u sklopu borbe protiv pokreta imama Gulena završilo oko 1800 ljudi, među kojima 750 policajaca i 80 vojnika. Njih oko 280 i dalje je u pritvoru i čeka na suđenje.
Hizmet propovijeda mješavinu sufijskog misticizma i sklada između ljudi na temelju islama.
Nakon što je subotu ujutro Erdogan preuzeo kontrolu u svoje ruke, Gulen je "najoštrije osudio" pokušaj puča.
U priopćenju je poručio da "uspostava bilo koje vlade mora doći kao rezultat procesa slobodnih i pravednih izbora". (Hina)
