Tajni dokumenti CIA-e: 'Milošević provodi mirovnu politiku'

U jednom od 300 dokumenata s kojih je američka CIA nedavno skinula oznaku tajnosti, a odnose se na događaje u ratom pogođenim prostorima bivše Jugoslavije 90-ih godina, Slobodan Milošević je opisan kao vješt političar koji je provodio mirovnu politiku.

Pročitajte i ovo Prosvjed u Beogradu Ova će se fotografija dugo pamtiti: Pogledajte što je o svemu rekao Vučić MVEP Oglasilo se Ministarstvo o uhićenju hrvatskog špijuna u Srbiji

>> Posebni odjel za Balkan: CIA predvidjela Oluju, nećete vjerovati KADA

'Slobodan Milošević je uistinu vješto preusmjerio javno mnijenje, u kojem je ranije postojao konsenzus za Veliku Srbiju, tako da ni vojni gubitci u Krajini i zapadnoj Bosni nisu doveli do nacionalističkih izljeva u Srbiji, pa čak ni do ozbiljnog preispitivanja njegove mirovne politike. Uspješno je suzbio utjecaj tvrde nacionalističke struje, posebno u opoziciji koja nije mogla osporiti njegovu politiku u parlamentu, kao ni na ulici', stoji, između ostalog, u dokumentu sastavljenom krajem listopada 1995. godine, čiji sadržaj objavljuju Večernje novosti.

U izvješćima iz 1994. i 1995. godine Milošević se spominje kao 'političar koji je napustio svoju raniju nacionalističku retoriku i uspješno manipulirao političkim protivnicima i javnošću, kako bi bez otpora prihvatili njegova popuštanja u Bosni i Hrvatskoj', pišu Novosti.

'Milošević nastavlja raditi na marginalizaciji nacionalističke opozicije, postavljanju svojih ljudi u hijerarhiji Vojske Jugoslavije i na učvršćivanju kontrole nad medijima. (...) Što je još značajnije, uhitio je svog najvećeg rivala Vojislava Šešelja zbog njegovih napora da podrije Miloševićev stav prema bosanskim Srbima. Također, Milošević je umirovio ili prebacio na druga zaduženja neke više oficire koji se nisu slagali s njegovim raskidom sa Srbima iz Bosne', stoji u jednom drugom dokumentu, sastavljenom 1994. godine.

Šešelj 'najozbiljniji Miloševićev protivnik', ostatak oporbe 'podijeljen i netolerantan'

U svim izvješćima Šešelja se spominje kao 'najozbiljnijeg protivnika i najveću prepreku novoj Miloševićevoj politici'. No, Amerikanci ni Šešelja ni ostatak Miloševićeve opozicije ni u jednom trenutku nisu smatrali ozbiljnom prijetnjom režimu.

Oporbene su stranke otpisali kao 'podijeljene i neorganizirane, bez veće podrške u narodu', uz napomenu da su čak i lideri demokratske opozicije 'izrazito nacionalistički, netolerantni prema drugim etničkim skupinama i okrivljuju međunarodnu zajednicu da nepravedno kažnjava Srbe'.

Amerikanci su naveli da je glavni instrument u Miloševićevim rukama bila državna televizija. 'Većina informativnih emisija počinje Miloševićevim izjavama o mirovnom procesu koje su praćene izjavama visokih europskih i američkih dužnosnika koji hvale 'ključnu ulogu' predsjednika Srbije u pregovorima', stoji u izvješću pod naslovom 'Milošević: za upravljačem'.

Službenici CIA-e sastavili su i kratke profile trojice, po njihovom uvjerenju, glavnih protivnika Slobodana Miloševića. Početkom 1994. godine Vuka Draškovića opisuju kao najkarizmatičnijeg i najpopularnijeg, ali navode da se još nije fizički oporavio od uhićenja i premlaćivanja koje je preživio godinu dana ranije.

Sumnja u 'dubinu Đinđićevih demokratskih kapaciteta'

Za Zorana Đinđića navode da je dramatično poboljšao rad Demokratske stranke u odnosu na vrijeme kada je glavnu riječ imao Dragoljub Mićunović. Vjerovali su da bi, u slučaju da se Miloševićev SPS reformira, mogao napraviti i koaliciju s njim. Ipak, naveli su da nisu sigurni u 'dubinu Đinđiućevih demokratskih kapaciteta'.

Šešelja su, navodeći da je najpoznatiji po ratnim zločinima u Hrvatskoj i BiH, opisali kao 'brzomislećeg, odličnog govornika i narodu veoma dopadljivog u situacijama kada uspije obuzdati svoje ekstremno ponašanje', pišu Večernje novosti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook