Američka vojska Donaldu Trumpu: Klimatske promjene prijetnja su i nama

Izazvati će nelagodu u Pentagonu zato što su neki od visokih dužnosnika Ministarstva obrane već izrazili svoje strahove da je planet koji se zagrijava ozbiljna prijetnja SAD-u. Ministar obrane James Mattis, izjavio je u Odboru za oružane službe Senata, da će klimatske promjene učiniti svijet manje stabilnim i zahtijevaju da cijela vlada obuzdava situaciju. Obamin posljednji šef obrane, Ashton Carter, izjavio je kako je klimatske promjene glavni strateški izazov za SAD, u usporedbi s terorizmom i nuklearnim programom Sjeverne Koreje.

Pročitajte i ovo Veliki problem Drugi Trumpov mandat posebno je opasan: "Ovo bi moglo imati razorne posljedice" COP29 Klimatski summit UN-a u Azerbajdžanu u sjeni Trumpovih politika koje planira za SAD

Još u 2015. godini, Pentagon je objavio izvješće koje je pokazalo da zna za klimatske promjene te da će i dalje biti problem. "DoD prepoznaje stvarnost klimatskih promjena i značajan rizik koji one predstavljaju globalnim interesima SAD-a", navodi se u priopćenju.

Komentari i izvješće ističu malo poznatu činjenicu o vojsci. Mnogi to vide kao politički konzervativnu, skrivajuću instituciju, ali zapravo je jedan od najagresivnijih dijelova američke vlade kada je u pitanju priznanje prijetnje klimatskih promjena i poduzimanje konkretnih koraka u borbi protiv istih.

To ne proizlazi iz bilo kakvog prividnog uvjerenja o važnosti dobrog pastira u prirodnom svijetu. Daleko od toga: najviši vojni i civilni dužnosnici Pentagona vjeruju da klimatske promjene predstavljaju izravnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država i stabilnosti cijelog svijeta, čineći njihov posao još težim i opasnijim u zemlji i inozemstvu.

Važne baze u Sjedinjenim Državama uskoro bi bile podvodne, dok će ostali američki objekti na toplim mjestima u inozemstvu i dalje biti topliji. Više zemalja će biti pogođeno sušama i gladi, destabilizirajućim središnjim vladama se postavlja put za uspon diktatora ili raspuštanje zemalja u bezvezne regije pod kontrolom zaraćenih frakcija. Bilo koji scenarij mogao bi dati terorističkim skupinama poput ISIS-a nova sigurna utočišta.

U širem pogledu, stručnjaci za obranu zabrinuti su ako se SAD ne pridržavaju svoje obveze prema međunarodnom poretku, ostale države možda neće pridržavati svoje obveze prema SAD-u.

To je tamna slika, a ona koju predsjednik ili ne vidi ili ne brine dovoljno razumjeti. U svakom slučaju, odluka o napuštanju Pariškog sporazuma učinit će posao američke vojske puno težim, čak i dok se suočava s prijetnjama koje se kreću od Sjeverne Koreje do Sirije, pa do sve većeg rata u Jemenu.

Za Pentagon će utjecaj globalnog zatopljenja biti neposredan i značajan. Prema izvješću Udruge zabrinutih znanstvenika, porast razine mora od tri stope prijetiti će više od 128 američkih vojnih baza tako što bi ih učinilo beskorisnima.

Mornarica, a pogotovo njihov objekt u Norfolku, najveća pomorska baza u zemlji, vjerojatno bi bila jako pogođena. Baza se danas bavi "neredovitim poplavama" - to jest,  voda oko baznog područja otežava ulaske i izlaske.

Na pristaništima mornari već doživljavaju veće valove, što im može otežati ukrcaj na svoje brodove. Ali to bi bio luksuz u usporedbi s potpunim poplavama baze, što će vjerojatno biti tužna stvarnost u ne dalekoj budućnosti. Vrlo je moguće da bi do 2100. godine mnoge baze mogle biti potopljene, prema izvješću 'Union of Concerned Scientists'. To bi bila katastrofa, veliki dio snage Amerike je mnoštvo baza koje omogućuju vojsci da postavi i obučava trupe, pripremi novu opremu i, ako je potrebno, brani domovinu.

"Naši brodovi ne mogu pristati ako je pristanište pod vodom", rekao je u intervjuu Sherri Goodman, bivši visoki dužnosnik Pentagona za zaštitu okoliša. U osnovi, američka sigurnost opada s porastom razine mora.

Stoga, izgleda da bi posao vojske kod kuće mogao biti otežan u godinama koje dolaze ako bi temperature nastavile rasti. Ali što je s onima u inozemstvu?

Vojska je razmještena u oko 800 vojnih baza u više od 70 zemalja i teritorija širom svijeta. SAD imaju velike i rastuće kontingente u narodima poput Iraka, Sirije i Afganistana - gdje je električna energija mjestimična i ljetne temperature već rutinski rastu i iznad 100 stupnjeva. Sve ove zemlje bit će još toplije u godinama koje dolaze.

Još 2011. godine, Pentagon je već potrošio 20 milijardi dolara godišnje za klimatizaciju u Iraku i Afganistanu zbog topline. (20 milijardi dolara više od NASA-inog godišnjeg proračuna). Dio tog troška uključuje i gorivo za održavanje klimatizacije, a nisu uračunati ni vojnici koji to sve moraju dostaviti i održavati.

Dakle, dok Trump smatra da je pomogao u ponovnoj uspostavi Amerike napuštanjem Pariškog sporazuma, čini to odbijajući učiniti ono što je potrebno da se zaustavi prijetnja američkoj vojsci koju mnogi u Pentagonu vide kao neizbježnu.