U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao itekako osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika.
Pročitajte i ovo
Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.
Južna Europa vjerojatno će biti pogođena najtežim promjenama što se zaključuje na temelju projekcija za toplinske valove i suše. Gotovo svaka osoba koja živi u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Malti, Portugalu i Sloveniji bit će pogođena vremenskim nepogodama što će uzrokovati 700 smrtnih slučajeva na milijun ljudi godišnje.
Znanstvenici procjenjuju da će 99% smrtnih slučajeva koji će biti posljedica vremenskih neprilika biti upravo zbog toplinskih valova, čemu smo i mi u Hrvatskoj svjedoci. Temperaturne promjene mogu uzrokovati zabrinjavajući porast smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, moždanih udara, kao i respiratornih bolesti, navode istraživači.
"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća, prenosi CNN.
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarsku, Norvešku i Island.
Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima. (HINA)
