Stižu ekstremne vrućine zbog kojih će do kraja stoljeća živote gubiti i do 150 tisuća ljudi godišnje

U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao itekako osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika.

Pročitajte i ovo Najtopliji tjedan Zašto se Europa topi pod Kerberom i jesu li za to krive klimatske promjene? Dolazi El Niño Stiže vremenski fenomen, utjecat će na milijarde ljudi: "To je još jedan poziv na buđenje"

tri vijesti o kojima se priča Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil FEMICID u rijeci Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana" nova obveza Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."

Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.

Južna Europa vjerojatno će biti pogođena najtežim promjenama što se zaključuje na temelju projekcija za toplinske valove i suše. Gotovo svaka osoba koja živi u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Malti, Portugalu i Sloveniji bit će pogođena vremenskim nepogodama što će uzrokovati 700 smrtnih slučajeva na milijun ljudi godišnje.

Znanstvenici procjenjuju da će 99% smrtnih slučajeva koji će biti posljedica vremenskih neprilika biti upravo zbog toplinskih valova, čemu smo i mi u Hrvatskoj svjedoci. Temperaturne promjene mogu uzrokovati zabrinjavajući porast smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, moždanih udara, kao i respiratornih bolesti, navode istraživači.

"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.

Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća, prenosi CNN.

U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarsku, Norvešku i Island.

Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima. (HINA)