Stižu ekstremne vrućine zbog kojih će do kraja stoljeća živote gubiti i do 150 tisuća ljudi godišnje

U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao itekako osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika.

Pročitajte i ovo COP29 Klimatski summit UN-a u Azerbajdžanu u sjeni Trumpovih politika koje planira za SAD Najtopliji tjedan Zašto se Europa topi pod Kerberom i jesu li za to krive klimatske promjene?

Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.

Južna Europa vjerojatno će biti pogođena najtežim promjenama što se zaključuje na temelju projekcija za toplinske valove i suše. Gotovo svaka osoba koja živi u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Malti, Portugalu i Sloveniji bit će pogođena vremenskim nepogodama što će uzrokovati 700 smrtnih slučajeva na milijun ljudi godišnje.

Znanstvenici procjenjuju da će 99% smrtnih slučajeva koji će biti posljedica vremenskih neprilika biti upravo zbog toplinskih valova, čemu smo i mi u Hrvatskoj svjedoci. Temperaturne promjene mogu uzrokovati zabrinjavajući porast smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, moždanih udara, kao i respiratornih bolesti, navode istraživači.

"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.

Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća, prenosi CNN.

U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarsku, Norvešku i Island.

Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima. (HINA)