Nakon što je prošlog tjedna uhićen šef jednog odjela beogradske bolnice Dr Dragiše Mišovića zbog mita od 500 eura, stručnjaci ocjenjuju da je "korupcija u Srbiji apsolutna" te da su u manjini oni koji joj nisu skloni, a prosječan mito je, prema ranijim istraživanjima, oko 180 eura.
Pročitajte i ovo
"Korupcija u Srbiji je apsolutna, oni koji se njome ne bave kao da su potopljeni. U Indiji, gdje postoji tek nekoliko postotaka nekorumpiranih, društvo takve ljude smatra asocijalnim osobama - isto je i kod nas", ustvrdio je za beogradski list Blic Marko Pavlović, profesor kragujevačkog Pravnog fakulteta, koji je 2007. godine svojim svjedočenjima pokrenuo rasvjetljavanje korupcijske afere "Indeks", a da taj slučaj ni do danas nije dobio svoj sudski epilog. Pavlović dodaje kako je "sve okrenuto naopako u Srbiji pa je i korupcijska izreka 'bog je prvo sebi bradu stvorio' postala narodna poslovica".
Sociolog Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) tvrdi da su "sve servisne institucije u Srbiji podložne korupciji".
"Kod nas je mito mehanizam kojim dužnosnici u javnom sektoru, nespremni da se sindikalno organiziraju, naplaćuju ono što im država zakine kroz plaću. Ovdje je korupcija 'doplatak na plaću'. Nitko nije napravio analizu hoće li i koliko ovo novo stezanje remena (kroz državne mjere štednje i reforme) povećati korupciju", kaže Gavrilović dodajući da je "sitna korupcija štetna jer legitimira davanje mita kao sustav, a diskriminira građane - stare, siromašne, nezaposlene, neobrazovane" koji, kako navodi, čak iniciraju korupciju dajući mito i kad im nitko ne traži.
Korupcije najviše ima u zdravstvu, policiji, lokalnim upravama, školstvu, pravosuđu, ali se u velikom broju slučajeva teško dokazuje jer obje strane čine kazneno djelo.
Dačić: Europska unija ne zna što bi, ni sa sobom, ni sa Srbijom
Za prometne prekršaje je, kako se navodi, mito najčešće 20 do 30 posto novčane kazne, od 10 do 20 eura za nevezan sigurnosni pojas, do oko 100 eura za vožnju žutom trakom.
"Blic" je objavio i svojevrstan cjenik koji se, kao javna tajna, primjenjuje u različitim slučajevima i situacijama, ovisno o tome je li riječ o školama i fakultetima, prometnim prekršajima ili zdravstvu.
Tako navodno na pojedinim fakultetima prolaz na jednom ispitu može koštati od 600 do 1.110 eura, a diploma do 6.000 do 10.000 eura, dok za radno mjesto u obrazovnom sustavu treba "konkurirati" s 3.000 do 7.000 eura. Cijena je u srednjoj školi "povoljnija", do prolazne ocjene može se stići za 250 do 300 eura.
U lokalnim upravama se, primjerice, "prilagođavanje" građevinskih dozvola može postići s oko 1.000 eura, ali ta suma ovisi o vrijednosti i veličini objekta, lokaciji te ukupnoj vrijednosti posla, dok je cjenik korupcije najraznovrsniji u zdravstvu - za porođaj ili izbjegavanje liste čekanja na operaciju cijene su od 500 do 2.000 eura, ugradnja umjetnog kuka do 3.000 eura, liječenje karcinoma do 5.000 eura, a put do radnog mjesta u zdravstvu može se skratiti uz 2.000 do 7.000 eura.
Korupcije u društvu svjestan je i državni vrh, a srbijanski premijer Aleksandar Vučić u prosincu 2014. godine je, prilikom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, ocijenio da je ta pojava "u proteklih 20 godina uništila društvo u Srbiji i podrivala državu" te da je "korupcija jedan od uzroka podjele na siromašnu većinu i bogatu manjinu". On je tada istaknuo kako usvojena strategija za borbu protiv korupcije, državni akcijski plan i zakon o zaštiti zviždača tek trebaju dati rezultate te da pažnja društva mora biti na nultoj toleranciji prema mitu i korupciji. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
